Problem u kojem su s jedne strane vlasnici stanova, a s druge zaštićeni najmoprimci koji u tim stanovima žive, država će pokušati riješiti u idućih deset godina. Javna rasprava koja je trebala završiti 6. siječnja produljena je za još mjesec dana, a predloženo je više zakonskih rješenja.

Oko 2.600 zaštićenih najmoprimaca koji žive godinama u stanovima koji su u privatnom vlasništvu, morat će napustiti te stanove kako bi bili vraćeni vlasnicima. Država im nudi nekoliko modela stambenog zbrinjavanja, no njima je neprihvatljivo sve osim otkupa po istim uvjetima koje su imali vlasnici stanarskih prava u stanovima u društvenom vlasništvu.

"Postoji samo jedno rješenje, a to je povrat stanarskog prava s pravom otkupa, stanarsko pravo je ustavna kategorija nasljednog, stečenog prava. Poštujmo presudu Vrhovnog suda koja kaže i imovinskog prava", kaže Gordana Vojković iz Saveza udruga stanara Hrvatske.

Opcije za najmoprimce

Na sudska rješenja pozivaju se i u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. "Iz 1999. godine mi imamo presudu Ustavnog suda, imamo presudu suda u Strasbourgu, koja govori o tome da vlasnici moraju doći do svojih stanova. Jednako tako su naši sudovi krenuli tako suditi i zaštićene najmoprimce su krenuli dosta grubo izbacivati na ulicu", kaže ministrica Anka Mrak Taritaš.

Zato se krenulo u izmjene Zakona o najmu stanova kojima će, prema planu, problem biti riješen u idućih deset godina. Vlasnicima bi stanovi trebali biti vraćeni, a najmoprimci imaju nekoliko mogućnosti. "Da ostanu ali dođu do realne stanarine, da se presele u druge stanove koji su u vlasništvu gradova ili države i da im se da mogućnost otkupa, ali ne kao one koji su bili za društvene stanove ili da idu u otkup kroz sustav POS-a, rekli smo da za 35 kvadrata ima mogućnost subvencija od 65 posto iznosa", objašnjava Mrak Taritaš.

Dok neki prihvaćaju ponuđene opcije, drugima su one neprihvatljive i ne žele napustiti stanove u kojima žive. Ministrica objašnjava zašto. "Morate znati da je riječ prvenstveno o dosta velikim stanovima i na atraktivnim lokacijama", kaže Mrak Taritaš.

'Ona nudi da postanu obični podstanari'

No, Gordana Vojković iz Saveza udruga stanara Hrvatske ima protuargument. "U modelu zamjenskih stanova, što ona nudi, stanar gubi stanarsko pravo i postaje klasični podstanar", kaže ona i dodaje da je izvornih vlasnika stanova ustvari jako malo. "Svega 2 posto je izvornih vlasnika, drugi su prekupci koji nikad nisu bili u posjedu tih stanova. Po zakonu o vlasništvu, vlasnikom se smatra onaj tko u stanu živi, koristi ga, uređuje i posjeduje", smatra Vojković.

Sve to gledat će se prilikom rješavanja pojedinačnih slučajeva, uvjerava Mrak Taritaš, jer i vlasnici imaju određene uvjete i ograničenja.

Zbog složenosti problema, oko kojega će očito biti još mnogo polemika, javna rasprava je produljena do početka veljače.

danas.hr