Kako doći do svoje izgubljene imovine često je pitanje za sve koji žele srediti svoje pravo vlasništva u zemljišnim knjigama i katastru. Iako se ova dva dokumenta trebaju uskladiti najčešće se razlikuju. Razlika je u tome što su katastarski uredi upravna tijela, za razliku od gruntovnice ili zemljišnika koji su sudska tijela, tj. zemljišno-knjižni odjeli općinskih sudova. U Hrvatskoj ima 109 općinskih sudova, saznaje Narodni list

Jednostavnije rečeno, u katastru se vodi evidencija o posjednicima. Katastar je ustanovljen radi obračuna poreza, dok se u gruntovnicama ili zemljišnicima vodi evidencija o vlasnicima. U većini slučajeva radi se o istim osobama.

-Kad završi ostavinska rasprava ili sudski spor i utvrdi se stvarni vlasnik, taj netko se može upisati u katastar i zemljišne knjige, samo ukoliko se utvrdi stvarni prednik. Katastar je u ovim krajevima obično precizniji od zemljišnih knjiga, i ostavinski postupak se provodi poštujući podatke katastra. Ukoliko ne znate gdje je zemlja, a znate da je imate, treba otići u katastar i ako znate tko vam je bio djed i otprilike znate gdje je parcela možete zatražiti povijest posjeda i tamo će se vidjeti tko je prije bio upisan i kako se dijelilo - objašnjava Franko Kotlar, poznati zadarski odvjetnik koji se bavi imovinsko - pravnim odnosima.

Kako stranci mogu do svoje imovine

Ukoliko ste strani državljanin i želite doći do svoje zemlje u Hrvatskoj, pravni postupak je isti kao i za one koji žive u RH.

-Prvo što trebate napraviti je provesti ostavinski postupak ukoliko isti nije proveden. Na taj način će se utvrditi koja je bila imovina vaših predaka, pa će se podijeliti zakonskim nasljednicima. Ukoliko se pokaže da je taj strani državljanin jedan od nasljednika onda će dobiti rješenje kojim dijelom nasljedstva on raspolaže. Problem nastaje ako se u međuvremenu raspolagalo tom imovinom, posebno ako je jedan od nasljednika prodao ono što nije njegovo - kaže Kotlar.

Postoje i određene iznimke, ovisno o tome gdje se nalazi ostavinska masa (u inozemstvu ili u zemlji suda), državljanstvo ostavitelja (strani državljanin, državljanin zemlje suda, osoba bez državljanstva), vrsta objekta nasljednog prava (nekretnina, pokretnina).

U Republici Hrvatskoj nadležnost hrvatskog suda uređena je na sljedeći način: ako je ostavitelj u trenutku smrti državljanin Republike Hrvatske, a ostavinska masa nalazi se na području Hrvatske, tada postoji nadležnost hrvatskog suda, a ukoliko se ostavinska masa nalazi u inozemstvu, supsidijarno je nadležan hrvatski sud, ako strano tijelo nije nadležno ili odbije provesti postupak;

ako je ostavitelj u trenutku smrti strani državljanin, nadležan je hrvatski sud samo u pogledu onog dijela ostavinske mase koja se nalazi na području Republike Hrvatske; ako je ostavitelj apatrid (osoba bez državljanstva), ili se ne može utvrditi državljanstvo, ili je izbjeglica nadležan je sud u Republici Hrvatskoj u pogledu ostavinske mase koja se nalazi na području Hrvatske, a ujedno je i nadležan za ostaviteljeve pokretnine u inozemstvu ako je ostavitelj imao prebivalište u Hrvatskoj.

Ostavinski postupak traje dosta kratko, nekoliko mjeseci, ako nema spora oko imovine. Ukoliko postoji spor, ostavinski postupak se prekida i ide se u parnicu koja može trajati godinama.

-Stranac će se utvrditi nasljednikom u nekom dijelu suvlasničkog udjelu. Način na koji će doći do tog udjela, ovisi o tome je li s time raspolagano, je li netko to otuđio, netko napravio kuću. Puno je tu činjenica koje moraju biti razmatrane, ako je jedan od nasljednika napravio kuću na imovini koja nije podijeljena ostavinskom raspravom, treba se utvrditi je li netko od predaka nekim drugim pisanim dokumentom darovao mu imovinu - ističe Kotlar.

Žalba na sudsku presudu

Protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena je žalba ako zakonom nije drukčije propisano, a podnosi se u roku od 15 dana od dostave prvostupanjskog rješenja. Rješenja protiv kojih je dopušten prigovor, odnosno žalba i rješenja drugostupanjskog suda moraju biti obrazložena. Ako je rješenje o nasljeđivanju donio javni bilježnik kao povjerenik suda, prigovor na rješenje podnosite javnom bilježniku u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Vaš prigovor bilježnik je dužan bez odgode zajedno sa spisom dostaviti nadležnom sudu.

Prije nego krenete u potragu za imovinom morate imati i nekoliko važnih dokumenata. Nakon smrtnog slučaja potrebno je ishoditi dva važna, bitno različita dokumenta za koje je nadležan matični ured. Prvi je smrtni list (potvrda iz matice umrlih, a služi kao dokaz da je osoba umrla), dok je drugi smrtovnica (uz podatak o smrti sadrži i podatke o nasljednicima i imovini umrloga, koje upisuje matičar, a potrebna je za ostavinski postupak).

Narodni list