Usvajanjem dokumenta "Velika pobjeda za dinarski luk" osam država dinarskog područja - Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija još su jednom iskazale odlučnost da će pružati potporu provedbi WWF-ova projekta povezivanja parkova Dinarskog luka, kojih je trenutno 79.

Nositelj projekta je svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF), a riječ je o jednoj od najvećih mreža nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih područja u Europi, ali i cijelome svijetu, ocijenio je pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep u izjavi za Hinu.

Istaknuo je da je taj dokument još jedan izraz volje, želje i ustrajnosti Hrvatske da se pokrenuti proces podupre institucionalno od Ministarstva zaštite okoliša i prirode i hrvatskih osam nacionalnih parkova te 11 parkova prirode koji su postali dio mreže parkova Dinarskog luka.

Države su usvojile 11 točaka koje se odnose na direktive Europske unije i Konvencije o biološkoj raznolikosti. "Odnose se na jedan novi pristup, a to je izražavanje ekonomske dobrobiti tih zaštićenih područja u ukupnom eko-sustavu cijele regije", smatra Strizrep. Pojasnio je da je riječ o instrumentu koji će koristiti zaštićenim područjima kako bi mogli iznaći platformu za zajedničko financiranje svojih programa i aktivnosti. Ostali dijelovi dokumenta odnose se na spremnost na suradnju i transfer znanja, pogotovo Slovenije i Hrvatske kao članica EU koje bi svoja iskustva trebale prenijeti drugim državama u regiji.

Hrvatska želi biti lider u brandiranju Dinarida

"Smatram da Hrvatska u tome može biti lider. Mnoge zemlje u regiji već dugi niz godina surađuju s Hrvatskom na različitim projektima i programima. Međutim, tradicija i parkovi koju Hrvatska ima, od kojih su neki svjetski poznati poput Plitvičkih jezera i Krke, te sam brand koji nosi naš turizam, apsolutno je nešto što svi prihvaćaju. U svim bilateralnim razgovorima predstavnici država izrazili su želju za tješnijom suradnjom s Hrvatskom u transferu znanja i iskustava, posebice u odnosu na sustave upravljanja zaštićenim područjima, organizaciju i rad službi čuvara prirode te iskustva s "Natura 2000" područjima koji je najsloženiji proces za buduće države članice EU", rekao je Strizrep.

Naglasio je da Hrvatska podržava ideju stvaranja prepoznatljivog branda Dinarida. "Biti dio takvog branda, a proces je i da ih se kao dio svjetske prirodne zaštite nominira za UNESCO-ovu zaštitu, od velikog je značaja, posebno jer od toga možemo imati dobrobiti u povećanju broja posjetitelja naših parkova. Taj sustav i EU prepoznaje kao vrlo važan, kao jedan od prioriteta", ustvrdio je Strizirep. Ocijenio je da Hrvatska kao jedan od pionira u tom projektu ima vrlo dobru poziciju koju može iskoristiti u budućnosti.

Voditelj projekta Parkovi Dinarskog luka Leon Kebe (WWF) rekao je da su na kraj druge godine provođenja projekta sigurni da će se on nastaviti, jer nakon što je osam država usvojilo "Veliku pobjedu za dinarski luk" imaju podlogu za daljnji rad i postizanje još većih uspjeha. Istaknuo je da su ekonomski potencijali parkova ogroman, posebno u održivom turizmu, ruralnom razvoju te ekološkoj proizvodnji hrane.

Zaštićena dinarska područja sinonim za održivi turizam

Voditeljica za komunikacije projekta "Parkovi Dinarskog luka" Petra Boić Petrač (WWF) istaknula je kako su nakon svake godine provođenja projekta održane međunarodne konferencije na kojima su predstavnici parkova iznijeli dobre i loše primjere iz prakse. Rekla je da se radi na procjeni dobrobiti eko sustava u zaštićenim područjima, koja je dosad provedena u 20 parkova u šest država, a do kraja 2014. bi trebala biti dovršena u 60-ak parkova.

"Želja WWF-a je da nakon što završimo s projektom mreža parkova Dinarskog luka postane organizacija kako bi imala pravno uporište i mogla aplicirati za projekte", rekla je.

"Naš je zadatak u idućih godinu dana naći donatora koji će im dati 'vjetar u leđa' da ta mreža stane na noge, a potom i postane samostalna. U regiji imamo parkove Dinarskog luka s prekrasnom biološkom raznolikosti koji su u svijetu prepoznati kao točka najljepšeg i najboljeg okoliša s više od 5000 jedinstvenih vrsta, prekrasnim vodama i kulturnom baštinom. Specifična je i gastronomska ponuda parkova, kao primjerice 'liker od magarećeg mlijeka', 'rakija od mente', 'krema od koje se pomlađuje'". Boić Petrač je istaknula da se dugo radi na isticanju ekonomske vrijednosti parkova, a među brojnim apsurdima navela je kako primjerice Nacionalni park Sjeverni Velebit u Hrvatskoj, koji je izuzetno bogat vodama, plaća vodnu naknadu.

Dinarski luk svojom ljepotom, geografskim položajem i biološkom raznolikošću ne zaostaje za Karpatima, Alpama ili bilo kojom drugom poznatom svjetskom eko-regijom. Zbog toga je cilj projekta razvoj brenda "Parkovi Dinaridi", s kojim želimo otvoriti oči ljudima i ukazati im na prekrasnu bioraznolikost koju imamo u našoj regiji. Željeli bismo da regija Dinarskog luka bude sinonim za održivi turizam, poručila je Boić Petrač.

Hrvatska koordinatorica projekta Snježana Malić Limari istaknula je da se u projektu dogodio veliki pomak na komponenti održivog turizma te su 16 parkova nominirana za prestižni Europarkov certifikat za održivi turizam, a od toga su četiri iz Hrvatske - Nacionalni park Kornati te parkovi prirode Vransko jezero, Lonjsko polje i Medvednica. WWF procjenjuje da će do 2015. certifikat dobiti sedam parkova iz regije, što će im donijeti bogatije turiste te će biti uvršteni na mapu parkova na kojima su i brojni parkovi Provanse i Velike Britanije. Certifikat jamči turistima "dodanu vrijednost" - promatranje ptica ili divljih životinja, ili posebne kulturne vrijednosti. Takve parkove u Provansi, primjerice, tijekom tri ljetna mjeseca posjeti i do šest milijuna turista.

Međudržavna suradnja još od 2008.

Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija su 2. prosinca u Budvi, u Crnoj Gori, usvojili dokument "Velika pobjeda za dinarski luk", kojim su prihvatile obvezu daljnjeg zajedničkog rada na unaprjeđenju zaštićenih područja. Ministarstva tih osam država obvezala su se u idućih pet godina zajedno raditi na jačanju procesa planiranja u zaštiti prirode, kao i procjeni ekonomske vrijednosti svog prirodnog bogatstva te na uključivanju ciljeva zaštite prirode u planove za ekonomski razvoj za ribarstvo, šumarstvo, poljoprivredu, energiju, prostorno planiranje i međusektorsku suradnju. Jedan od ciljeva je i pronaći model za održivo financiranje zaštićenih područja u toj regiji, a to uključuje i planove za izgradnju održivog turizma.

"Velika pobjeda za dinarski luk" nastavak je dogovora postignutog 2008. godine između šest država - Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i Srbije, kojima su se u međuvremenu pridružili Kosovo i Makedonija. Od tada je ispunjeno više od 80 posto dogovora unutar svake države, a usvajanje dokumenta službena je potvrda da zemlje dinarskog luka rade na osnaživanju suradnje na području zaštite prirode i održivog razvoja.

Dinarski luk najbogatije je područje vodom na Sredozemlju te krije najveću europsku prašumu i zdrave populacije velikih zvijeri poput medvjeda, risa ili vuka. Regija se ponosi drugim najdubljim kanjonom na svijetu a dom je i za više od 5000 jedinstvenih vrsta.

WWF-ov projekt "Parkovi Dinarskog luka" u okviru kojeg bi se do kraja 2014. trebalo ujediniti oko 80 parkova iz regije, među kojima su svi parkovi iz Hrvatske, podržali su i predsjednici Hrvatske, Slovenije i Makedonije - Ivo Josipović, Borut Pahor i Gjorge Ivanov. U Hrvatskoj je osam nacionalnih parkova (Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Sjeverni Velebit) i 11 parkova prirode (Biokovo, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Žumberak - Samoborsko gorje, Lastovsko otočje).