Farmaceutske kuće u Hrvatskoj prijavile su da su u 2013. potrošile 29.8 milijuna kuna na liječnike. Honorare je izravno primilo 3000 liječnika, u prosjeku desetak tisuća kuna godišnje svaki, a još njih šest tisuća primilo je darove.

Kako piše Jutarnji list, na honorare je utrošeno 11,5 milijuna kuna, za putovanja na seminare i kongrese 13,6 milijuna kuna, a na stavku hrana i zabava gotovo pola milijuna kuna.

To su službeni podaci koje su farmaceutske tvrtke priznale i prijavile Zavodu za javno zdravstvo, što su dužni na temelju Ugovora o etičkom oglašavanju.

U nekoliko dana istraživanja, razgovora s insajderima iz farmaceutskih tvrtki i liječnicima, utvrdili smo da je nagradni fond znatno veći od onog što tvrtke službeno priznaju. - Liječnici nisu ti koji nam prijavljuju dodatne honorare ili poklone. Riječ je o podacima koje dobivamo od kompanija, kaže ravnatelj HZZO-a, Siniša Varga.

No, u praksi su stvari drugačije. Bivši zaposlenik jedne velike strane farmaceutske kuće koja posluje u Hrvatskoj, navodi primjere skupih i luksuznih putovanja i darova koje su poklanjali doktorima.

- Sjećam se stručnog seminara u Brazilu. Riječ je o putovanju koje po osobi stoji 20 tisuća kuna, i uz predavanja se put sastojao od puno izleta, obilazaka i razgledavanja, dakle bio je više rekreativan, nego radni. Hrvatice su na tom seminaru, koji je bio organiziran na svjetskoj razini, bile četvrta nacija po zastupljenosti - prepričava.

Kaže da farmaceutske kuće liječnicima plaćaju put i smještaj ili kotizaciju za sudjelovanje na seminarima koja se često penje preko 900 eura po osobi. Sami ih liječnici ne mogu plaćati.

- Liječnica u jednoj bolnici je u godinu dana preko tendera jednoj tvrtci napravila prodaju volumena njihovih proizvoda čija se vrijednost mjeri u milijunima kuna, a onda joj predstavnik te tvrtke na kraju godine otvoreno kaže da će u idućoj tvrtka samo na nju potrošiti jedan posto tog iznosa. To može iznositi nekoliko desetaka tisuća kuna, i daje joj se kroz poklone, honorare ili druge načine - objašnjava nam izvor.

Uz to, farmaceuti često zovu liječnike da im održe predavanje iz svoje domene i to im plate honorarom. - Tako se za 15 minuta predavanja u kojem naravno, dodatno spomenete prozivode te kuće, možete zaraditi i do sedam tisuća kuna. Nije loša satnica, zar ne? - smatra.

Pokloni se pak, opisuje, razlikuju - uglavnom se dijele na kraju godine za blagdane i kreću se od čokoladica i alkoholnih pića pa sve do ženskih torbica vrijednih do pet tisuća kuna.

- Naravno, postoje i liječnici koji tako skupe poklone odbijaju. Ali oni koji ih dobivaju uglavnom znaju da će ih dobiti, ako me razumijete - govori.

Situacija je u ovom trenutku slijedeća: farmaceutske kuće putem Ugovora o etičkom oglašavanju same prijavljuju koliko troše na liječnike. No, HZZO ne smije otkrivati koliko je koja tvrtka zasebno platila liječnicima za što i tko je isplatio najviše honorara jer ovdje je riječ o ugovorima između liječnika i kompanija i njihovo javno objavljivanje od treće strane kosi se sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka. Te ugovore smije tražiti samo DORH ili USKOK u svrhu istrage.

Novo pravilo

No, prema neslužbenim informacijama od slijedeće godine ta će se praksa promijeniti. Od prvog dana 2015. sve farmakološke kuće koje posluju u Hrvatskoj imat će obavezu javno objavljivati koliko novca i na što troše kad surađuju s liječnicima.

To bi, kaže nam izvor iz HZZO-a, trebalo uvesti red na tržište i spriječiti da se ponovi afera poput Hipokrata. Prema rekordno velikoj optužnici USKOK-a, sastavljenoj na 800 stranica u toj aferi optužena su 364 liječnika i ljekarnika da su primali mito od tvrtke Farmal kroz brojna putovanja na egzotične lokacije , namještaj, televizore, bonove, kućanske aparate novac i slične stvari, a u zamjenu su favorizirali prepisivanje njihovih lijekova.

Sam spis sastoji se od nekoliko stotina tisuća stranica, a iako je velik broj optuženih iznenadio javnost, istraživanje Ekonomskog Instituta u Zagrebu pokazao je da se građani svakodnevno susreću s korupcijom u zdravstvu. Prema tim podacima stvarno iskustvo s podmićivanjem liječnika imalo je 11 posto građana ili gotovo 500 tisuća Hrvata. U pojavu korupcije u zdravstvu vjeruje svaki drugi anketirani, a proračun otkriva kako je oko 200 tisuća građana dalo je mito liječnicima ili medicinskim sestrama. U deset posto slučajeva liječnici su sami otvoreno zatražili mito.

Lista zastupljenosti najvećih farmaceutskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj, otkriva kako je Farmal prije Hipokrata u 2012. bio 17. po jačini, sa samo 2,18 posto udjela na tržištu lijekova. Najjača Pliva uzima 10,8 posto, a drugih top pet kompanija - Belupo, Abbot, Roche, Pfizer i Krka zajedno čak 28,44 posto.

Kako funkcionira sustav plasiranja lijekova na tržište?

Procedura je uvijek ista, otkrivaju nam djelatnici dviju takvih tvrtki.

Predstavnik tvrtke prezentira novi lijek doktoru u njegovoj ordinaciji ili na seminaru. Njegov posjet strogo je ograničen na samo 15 minuta tjedno i u tom vremenu on mora prodati taj lijek. Usput nude i ostale proizvode, potrošni materijal i slično. U svakoj tvrtki ima minimalno 20-ak takvih prezentera i podijeljeni su po županijama. Dnevno obiđu desetak liječnika, što opće medicine, što po bolnicama.

Kako se daruje

- Taj predstavnik je stručnjak i često je i sam doktor medicine. Prije lansiranja lijeka on sam odlazi na stručne skupove i nauči sve što treba o lijeku. Na prezentaciju odlazi s brošurama i usput nosi i druge proizvode koje želi prodati - opisuje nam djelatnik postupak prezentacije.

Dodaje da se liječnicima uvijek nose sitni pokloni - kalendari, kemijske olovke, rokovnici, USB stickovi i slično.

No ti su pokloni, prema optižnici, uključivali i bonove za trgovačke lance i mnoge druge povlastice i skupe poklone.

- Svaki prezenter ima fiksni i varijabilni dio plaće. Na kraju mjeseca u svakoj kući gledaju koliko su svaki prezenter i liječnik prodali lijekova i to prezenteru osigurava bonus na fiksni dio plaće. Iako su se vodeći ljudi tvrtki zbog raznih afera prepali i postrožili kontrole, prezentere je često teško kontrolirati jer im o prodaji lijekova ovisi bonus na plaću - kaže izvor Jutarnjeg lista.

A taj bonus iznosi i do 25 posto ukupne godišnje bruto plaće, ili dodatne dvije mjesečne plaće.

I upravo tu počinje siva zona. Liječnik propisuje prezentirani lijek putem recepta, a farmaceutska kompanija onda prati njegovu prodaju. - Često sami liječnici obiteljske medicine dojavljuju koliko su lijeka prepisali, a prodaja se može pratiti i prilikom dostave proizvoda u ljekarne ili putem tendera u bolnici - kažu nam.

Liječnici s kojima smo razgovarali koji su na listi optuženih kažu kako je čitav sustav pogrešno postavljen.

- Djeluje mi nevjerojatno da smo nas 360 uzimali mito tako otvoreno i na isti način. Ja optužnicu ne smijem komentirati, ali smatram da se komplicirani odnos farmaceutskih kuća i liječnika ne može sređivati s krive strane- preko leđa liječnika. Uostalom tek treba vidjeti koliko će tih optužbi održati. Zasad nam je narušen samo ugled - kaže on.

- Imate obavezu stručno se usavršavati, a to puno košta i bez pomoći farmaceutskih kuća teško je plaćati putovanja na kongrese, a bolnice ih nemaju otkud plaćati - kazao je za Jutarnji list.

SD/JL