Zima je kalendarski odavno stigla, no iznadprosječne temperature diljem zemlje ukazuju da se klimatske promjene događaju i nama. I dok se Sjeverna Amerika bori s rekordnom zimom, zbog vala vrućine u Australiji s neba pada na stotine tisuća mrtvih šišmiša. Diljem Lijepe naše zavladalo je proljeće. Istražili smo kako visoke iznadprosječne temperature usred zime djeluju na biljke i životinje, a kako na ljude.

Sredinom tjedna na dalmatinskim otocima živa u termometru penjala se i iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Muči to proizvođače pršuta na jugu zemlje, kojima se zbog visokih temperatura kvare njihovi proizvodi. Pčele se na kontinentu ponašaju kao da je proljeće, a zabilježen je i velik pomor u košnicama. No, stanovnici zagrebačkog Zoološkog vrta nisu se dali smesti, većina njih trenutno spava dubokim zimskim snom.

"Životinje u Zoološkom vrtu ne pokazuju nikakve promjene niti u ponašanju, niti imaju kakvih zdravstvenih problema, zbog nešto viših temperatura nego što je uobičajeno, ali to nije niti prva takva godina. Neke životinje koje su u zimskom mirovanju, poput kornjača, nekih zmija, prerijski psi i tako dalje, životinje koje hiberniraju, nisu prekidale zimski san", rekao nam je edukator Tomislav Krizmanić.

Zbog visokih temperatura biljke su propupale diljem zemlje kao da je proljeće. No, stručnjaci upozoravaju da su to izgubljeni pupovi koji će propasti, pa plodova neće biti. Time i biljke pokazuju da se klimatske promjene događaju, ističe dr. Vanja Stamenković iz zagrebačkog Botaničkog vrta PMF-a.

"Te voćke koje mogu biti osjetljivije i zbog previsokih temperatura potaknute na pupanje. Onda se urod smanjuje sljedeće godine, a mala količina plodova na tržnicama diktira i povećanje cijene. Dakle, postoji direktna veza".

S promjenom klime dolaze neke nove biljke, a one stare više se neće moći uzgajati, ističe naš sugovornik. Tako se primjerice danas na kontinentu mogu bez problema uzgajati mediteranske biljke, što je prije 30-tak godina bilo nezamislivo. A osim na biljke i životinje, proljetne temperature usred zime utječu i na ljude, no većih problema na sreću nema.

"Jedan nivo koji je i prijašnjih dana bio. Obavljamo otprilike jednaki broj intervencija kao i do sada. Najviše dominiraju neurološki pacijenti. Bilo je moždanih udara, bilo je više vrtoglavice i neke smetnje cirkulacije. Kod internističkih pacijenata to su smetnje tlaka, bolovi u prsima, ali imamo i psihijatrijskih. Od tih psihijatrijskih je možda 30 posto alkoholiziranih. To ne bi vezao s vremenom", ističe dr. Marin Buljan iz zagrebačke Hitne pomoći.

Kroničnim bolesnicima savjetuje da se drže svoje terapije, da piju dovoljno tekućine i da se oblače slojevito.