Ne samo na širem zadarskom području već u cijeloj Hrvatskoj čeka nas toplije vrijeme nego što smo imali u istom razdoblju 2014. - tvrdi dipl. ing. Dunja Plačko-Vršnak, iz DHMZ-a za Narodni list

U prvih 12 dana lipnja, navodi, u većem dijelu RH oborina je bilo malo ili nimalo, a izdvaja se primjerice kninsko područje gdje je uz izraženiji poslijepodnevni pljusak u srijedu, 10. lipnja palo 75 litara kiše po četvornom metru, dok mjesečni srednjak za taj grad u lipnju po kvadratu iznosi 85 litara. Dakle, u samo jedno poslijepodne "sručila" se na tlo gotovo cijela mjesečna kišna količina! U takvim okolnostima možemo se pitati znači li to da će i ljeto koje je pred nama, napose na bliskom dalmatinskom i podvelebitskom podneblju, biti vruće s manjkom ili, pak, viškom oborina?

-U Državnom hidrometeorološkom zavodu izrađuju se dugoročne prognoze vremena. Mjesečne i sezonske, za jedan i unaprijed za tri mjeseca. One su uglavnom projekcija kretanja meteoroloških parametara s obzirom na srednju vrijednost za neko određeno područje, a izrađuju se za posebne korisnike i njihova interpretacija je drugačija u odnosu na standardnu prognozu kraćeg vremenskog razdoblja. Prognozira se trend, očekuje li se toplije ili hladnije od prosjeka, hoće li biti kišovitije ili se na nekom prostoru očekuje manjak oborina.Takve se prognoze izdaju s pripadajućim vjerojatnostima ostvarenja, mala, umjerena ili velika, i nisu baš upotrebljive u svakodnevnom životu. - kaže Plačko-Vršnak.

Ipak, prema dostupnoj tromjesečnoj prognozi temeljenoj na izračunima računalnog modela Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, ECMWF, iz Readinga u Velikoj Britaniji, ljeto 2015. - lipanj, srpanj, kolovoz - u cijeloj Hrvatskoj vjerojatno će biti toplije nego što je uobičajeno, napose prema lanjskim mjerenjima.

-Sukladno tome, i na širem zadarskom području srednja mjesečna temperatura u sva tri ljetna mjeseca predviđa se malo višom od klimatološkog srednjaka. Bit će toplije, uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze, a što se oborina tiče, izgledno je da će količina kiše biti oko ili manja od prosjeka uz umjerenu vjerojatnost da se ostvari ta prognoza. Iako se tijekom ljeta predviđa toplije od prosjeka, to ne znači da u sljedeća tri mjeseca ne može biti kraćih hladnijih razdoblja. Također, bez obzira na prognoziranu količinu kiše uglavnom manju od prosjeka ili oko njega, tijekom ljeta moguća su kraća razdoblja s lokalno većom količinom kiše i izraženijim pljuskovima koji nisu neuobičajeni u toplom dijelu godine - ističe poznata prognostičarka.

Premda mnogi pamte prošlo ljeto kao izrazito nepovoljno, i daleko od onog "pravog", što se temperaturnih prilika tiče ono je, začudo, po klimatološkoj ocjeni na širem zadarskom području bilo toplo i vrlo toplo, dakle za 0.5 - 1 C toplije od prosjeka (1961.-1990.). Tome su uvelike pridonijele toplije noći od uobičajenih, sjećamo se tih dana.

-Međutim, što se količine kiše tiče, šire zadarsko područje bilo je ekstremno kišno, a nerijetko su oboreni i neki apsolutni dnevni i mjesečni maksimumi. Tako je primjerice u srpnju prošle godine u Zadru u samo 24 sata palo 109.5 litara kiše po četvornom metru. Oboren je i apsolutni mjesečni maksimum pa je u srpnju palo 341.3 litara kiše po metru četvornom što je skoro 10 puta više kiše od uobičajenih količina koje padnu u srpnju, od 1961. do sada. Još ekstremnijih oborina bilo je na otoku Istu, 294 l/m2 i Silbi, 217.5 l/m2 u 24 sata. Naravno, to je pridonijelo i novim apsolutnim mjesečnim maksimumima, pa je dnevna količina na Istu ujedno i apsolutni maksimum, dok je na Slibi u srpnju palo 412.5 litara kiše po četvornom metru, što je otprilike pola ukupne godišnje količine kiše na tom otoku nakon 1989.,od kada i postoje mjerenja. - otkriva Plačko-Vršnak.

I dok su ljeta na širem zadarskom području u ovom stoljeću sva redom, prema klimatološkoj ocjeni, bila toplija od prosjeka (1961.-1990.), pa kao takva svrstana u kategoriju od toplo do ekstremno toplo, oborinske prilike bile su vrlo različite, a klimatološka ocijena kreće se od ekstremno sušno (2003. i 2012.) do ekstremno kišno (2002. i 2014.).

Pouzdana prognoza

-To ukazuje na veću promjenljivost oborina kao meteorološkog parametra, pa stoga i na manju uspješnost prognoziranja količine kiše, osobito za duža razdoblja. Upravo stoga, osim sezonske prognoze koja za ovo ljeto predviđa toplije od prosjeka, uz mogući manjak oborina, svakako valja pratiti i srednjoročne, do sedam dana unaprijed, ali i osobito kratkoročne, 1 do 3 dana, prognoze vremena za određeno područje, jer što je prognostičko razdoblje kraće, to je prognoza pouzdanija. - naglašava iskusna sinoptičarka Državnog hidrometeorološkog zavoda, Dunja Plačko-Vršnak.
Prosječna količina

Podsjetimo se da je u srpnju 2014. u Zadru, prema podacima Crometea, palo 341.3 mm kiše, a samo je ta količina bila veća od rekorda za ljeto koji je iznosio 305.2 mm iz 2002. Mjesec prije, u lipnju je palo 49.8 mm, što je samo za pola mm manje od prosječnih lipanjskih 50.3 mm oborina. Kolovoz je pak donio 61.1 mm kiše, što je malo više od prosječnih 53.6 mm. Time je ukupno tijekom lanjska tri ljetna mjeseca u Zadru palo 452.2 mm kiše, čime je stari ljetni rekord nadmašen za čak 147 mm, ili konkretno tijekom minulog ljeta je u Zadru palo 3.3 puta više kiše od prosjeka. Prosječno u klimatološkom ljetu, počevši s 1961., u "Donatovu gradu" padne 135.3 litara oborina.

Kišna 2014.

Lanjskog ljeta u Zadru je bilo 27 kišnih dana, što je za 7 više od prosječnih 20 dana. U čak tri srpanjska dana palo je više kiše od mjesečnog prosjeka. Bilo je to 9. srpnja - 40.7 litara, 10. srpnja 109.5 - litara i 31. srpnja - 89.1 litara. Dva puta je nadmašen i dnevni mjesečni rekord za količinu kiše - 65.6 litara po četvornome metru, izmjeren davne 1979., 3. srpnja.