Hrvatska bi u travnju prema najavama iz Ministarstva pravosuđa trebala dobiti Zakon o osobnom stečaju. Naime, otkako je počela kriza govori se o uvođenju instituta osobnog bankrota, piše Narodni list

U Hrvatskoj je zbog dugova od čak 24 milijarde kuna blokirano 300 tisuća građana kojima prijeti ovrha, a u godinu dana je pod blokadu dospjelo 54.354 građana. Oni su u prosjeku dužni po 112 tisuća kuna i to većinom bankama i državi. I dok se građanima blokiraju računi i kroz ovrhe oduzima imovina, prezadužene tvrtke svoje dugove mogu reprogramirati i djelomično otpisati kroz predstečajnu nagodbu ili stečaj.

Zakon o osobnom stečaju i prezaduženim bi građanima pružio mogućnost pregovora, odnosno dogovaranja vremenskog roka i uvjeta za vraćanje dugova. Osnovna ideja zakona je da se građaninu u osobnom stečaju dodijeli stečajni upravitelj koji bi imao potpuni nadzor nad svim njegovim troškovima, prihodima i imovinom. Izradio bi se plan otplate duga koja bi trajala 4 do 6 godina, pregovaralo bi se o mogućem oprostu dijela duga, a kada prođe tih nekoliko godina života uz povećanu štednju, dugovi bi se morali zaboraviti kako bi osoba mogla nastaviti dalje živjeti normalno. Kroz stečaj će se oduzimati imovina dužnika sve do razine koja omogućava minimum za pristojan život, a to je "krov nad glavom".

Ako dužnik živi u nekretnini koja košta više od njegovog duga, ta će mu se kuća prodati, a stečajni upravitelj će mu kupiti manji i jeftiniji stan u kojemu će moći pristojno živjeti. Razlog za stečaj neće biti povremeno kašnjenje s plaćanjem jedne rate kredita, nego uzastopno kašnjenje po nekoliko mjeseci zbog gubitka posla ili slično. U osobni stečaj će se moći ući i zbog "prijeteće nesposobnosti" da se otplaćuju dugovi - odnosno čim netko dobije otkaz, ako vidi da neće više moći vraćati kredite, moći će odmah zatražiti proglašenje bankrota. Prema procjenama Hrvatske udruge sindikata, u Hrvatskoj je već više od 10 tisuća građana "zrelo" za postupak osobnog stečaja, ali njegovom uvođenju treba prethoditi edukacija građana. Polazne osnove za uvođenje instituta osobnog bankrota donijela je vlada Jadranke Kosor u sklopu mjera gospodarskog oporavka, pa će i prijedlog zakona biti izrađen u skladu s tim osnovama.

Cilj osobnog stečaja je omogućiti građanima koji su zapali u ozbiljne financijske neprilike, reprogramiranje dugova, ali i ponovo uvesti institute prisilne nagodbe.

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić kaže da bi osobni stečaj ljudima trebao prije svega biti upozorenje: "Moraju se ljudi brinuti zbog činjenice da bi mogli završiti u stečaju, a on bi sam trebao trajati kratko. To znači da se čovjeku treba ostaviti samo nužno za život, a sav višak bi mu uzeli vjerovnici." Iako načelno podržavaju osobni stečaj, bankari upozoravaju da ga ne treba tretirati kao "asa iz rukava" koji će spas donijeti u obliku oprosta ili olakšavanja otplate dugova, nego kao "izlaz u krajnjoj nuždi". Oprost duga bi se eventualno mogao dogoditi u situaciji kada banka nije provjerila nalazi li se njezin dužnik na "crnoj listi" prije nego što mu je odobrila kredit, kao što je to slučaj u Belgiji.

U većini zemalja Europske unije osobni stečaj ili bankrot postoji i to kao dio socijalne politike. U Velikoj Britaniji zakonski je omogućen liberalan odnos, dužnici su u mogućnosti dobiti oprost od preostalih dugova, prijenosom zapljenivih tražbina tijekom razdoblja od godine dana na upravitelja. Takav model osobnog bankrota smatra se liberalnijim u odnosu na druge zakone Europske unije.

Slovenski primjer

Institut osobnog stečaja Slovenija je uvela u listopadu 2008. godine, Zakonom o financijskom poslovanju. Prema podacima sudske statistike, 2009. godine zabilježeno je 687 slučajeva osobnog stečaja. Brojka se 2010. povećala na 1.204, a 2011. na 1.541 postupak.

Prema slovenskom zakonu osobni je stečaj dozvoljeno provoditi nad svakom fizičkom osobom (poduzetnikom, privatnicima i potrošačima), a riječ je o sudskom postupku koji može predložiti dužnik ili njegovi vjerovnici.

Koliko će osobni stečaj trajati sud određuje po nekoliko kriterija, a posebno uzima u obzir dob osobe, obiteljsku situaciju, zdravstveno stanje te razloge za stečaj. U slučaju da postupak želi pokrenuti vjerovnik, prvo mora dokazati svoje potraživanje te okolnosti kojima potvrđuje da dužnik kasni s plaćanjem više od dva mjeseca. Osim toga, vjerovnik mora dokazati da je kod dužnika nastala insolventnost, propisana Zakonom.

Udruge za zaštitu potrošača

Građani koji su pritisnuti financijskim problemima, često se obraćaju udrugama za zaštitu potrošača. Unatoč činjenici da smo ulaskom u EU dobili sva prava koja imaju i potrošači u ostalim zemljama članicama, sve ankete govore kako se Hrvatska prema ostvarenju prava potrošača nalazi na začelju liste. Novi Zakon o zaštiti potrošača trebao bi i za one koji se teško nose sa svojim financijama donijeti nove mogućnosti rješavanja problema.

Narodni list