Stav Đure Njavre, dekana Zagrebačke škole ekonomije i mendžmenta i jednog od gospodarskih stratega Hrvatske demokratske zajednice, prema kojem Hrvatska treba uz pomoć Njemačke i drugih "europskih prijatelja" zatražiti reprogram javnog duga, uz cjeloviti paket reforme državnih financija i gospodarstva, naišao je na različite ocjene u političkoj i stručnoj javnosti.

Prema procjenama HNB-a, podsjetimo, javni dug je krajem 2013. godine iznosio 213 milijardi kuna, što iznosi 65 posto BDP-a.

Najprije, zanimljivo je istaknuti kako nitko u HDZ-u nije htio komentirati Njavrin istup, dok se u neslužbenim razgovorima moglo doznati kako se ne radi o službenom stavu te stranke. Dapače, u HDZ-u postoje oštri protivnici takvih ideja, s "lijevog" i "desnog" krila.

I dok može čuditi što u HDZ-u nisu uskladili stav po tom pitanju, nije čudno da su u SDP-u jedinstveni po pitanju odbijanju Njavrinog prijedloga.

Gospodarstvo će stagnirati

- Smatram da nema potrebe za reprogramom javnog duga i da se radi o ispraznom prijedlogu koji nije realno utemeljen. Vlada ima program konsolidacije javnog duga i deficita državnog proračuna, koji je sadržan u rebalansu državnog proračuna koji će ocijeniti i Europska komisija.

Mogu reći da imamo pozitivne informacije iz Europske komisije o sadržaju našeg prijedloga rebalansa budžeta, s tim da EK još razmatra prijedlog o prebacivanju novca iz drugog stupa za osobe s beneficiranim radnim stažom u prvi mirovinski stup - rekao nam je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i europskih fondova. Ono što se dodatno moglo neslužbeno saznati u SDP-u jest da su se u toj stranci informirali o svim aspektima reprograma javnog duga, ali ga nisu razmatrali kao ozbiljnu mogućnost.

Ekonomski analitičari s kojima smo pričali kazali su nam, međutim, da ako se nešto ozbiljno ne poduzme, ne bi bilo ništa čudno da se pitanje reprograma duga u idućim godinama postavi pred Hrvatsku kao jedino rješenje.

- Do sada se politička i stručna javnost užasavala i spomenuti pojam reprograma javnog duga. No, na žalost činjenica je da u situaciji kada stalno raste prirast javnog duga, kada rastu kamate na javni dug i kada je realna prognoza da će gospodarstvo stagnirati i kada od rasta bruto domaćeg proizvoda ne možemo plaćati niti kamate, možemo doći u situaciju da će se reprogram javnog duga ispostaviti kao jedino riješenje.

Ali odmah moram reći kako je trenutna politika Eurpske komisije, koju je jasno izrekla i Angela Merkel, njemačka kancelarka, da se na reprogram javnog duga neće pristati sve dok država ne iscrpi sve mogućnosti privatizacije i poreznog opterećenja privatnog sektora, odnosno građana - rekao nam je Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Kako tvrdi Lovrinčević, reprogram javnog duga bi Hrvatska mogla provesti samo pod obveznim patronatom Eurpske unije i uz "asistiranje" Međunarodnog monetarnog fonda. A stav Europske unije da se reprogram javnog duga ne može provesti prije dovršetka privatizacije i povećanja poreznog opterećenja, podrazumijeva da bi uskoro mogli očekivati prodaju 19 posto dionica Ine (tako da državi ostane 25 posto vlasništva) i privatizaciju određenih dijelova Hrvatske elektriprivrede, te uvođenje poreza na nekretnine i prije 2016.

- Ako u 10 godina, pri umjerenom gospodarskom rastu i koliko-toliko kontroliranoj proračunskoj situaciji, namjeravamo javni dug spustiti na 60 posto BDP-a kako bi se ostvario uvjet nužan za prelazak na euro, tada nem je potreban dodatni prihod od milijardu eura godišnje, a to se može postići samo jako dinamičnom privatizacijom i mogućim uvođenjem poreza na nekretnine - rekao nam je Lovrinčević.

Političke elite na potezu

Pri tom je Lovrinčević napomenuo kako dodatni uvjet za reprogramiranje javnog duga, na kojeg "padaju" u Europskoj uniji, predstavljaju snažni socijalni nemiri koji izbijaju kada vlade počnu provoditi jake proračunske rezove i druge strukturne reforme. A činjenica je da u Hrvatskoj takvih socijalnih nemira, bar za sada, nema.

Međutim, ako se dogodi da Europska komisija "stornira" prebacivanje novca iz drugog u prvi mirovinski stup za radnike sa beneficiranim stažom, te ako zbog toga već ove godine Hrvatska bude morala ići u jaču privatizaciju i porez na nekretnine, nije isključeno da bi to izazvalo veće prosvjede. Pogotovo ako bi se to popratilo sa smanjivanjem plaća u javnom sektoru.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke Societe Generale također nam je kazao kako bi Hrvatsku sasvim sigurno dočekao reprogram javnog duga ako bi nastavila sa dosadašnjim sporim tempom konsolidiranja državnih financija. On se nada kako će pritisak Europske unije ipak dovesti do toga da će Vlada morati početi provoditi neke nepopularne mjere.

- Hrvatska jednostavno nema izbora i samo je pitanje u kojem će trenutku politička elita to shvatiti. Upravo stoga mislim kako ipak neće doći do potrebe za reprogramom javnog duga - istaknuo je Šantić.

Na kraju, valja kazati kako je Grčka zahtijevala od svojih vjerovnika reprogram, ali i otpis dijela javnog duga (107 milijardi eura otpisao je samo privatni sektor) u trenutku kada je javni dug te državne premašio 150 posto BDP-a (Hrvatski trenutno iznosi 65 posto, ali po kriterijima EU-a koji će se početi primjenivati u rujnu, oko 80 posto BDP-a). Hrvatska je još uvijek daleko od takvog odnosa duga i BDP-a, ali unatoč tome je činjenica da naše gospodarstvo nije u stanju državnom proračunu uprihodovati toliko novca koliko je potrebno.

U takvoj situaciji bi okidač za "crni scenarij" moglo biti crveno svjetlo EK glede prijedloga rebalansa proračuna. Nakon toga bi Hrvatska morala pristati na drastičnije rezanje potrošnje, daljnju prodaju dionica Ine i privatizaciju HEP-a. To su sve uvjeti za "savršenu socijalnu oluju". Reprogram javnog duga tada bi i dalje zvučao jezivo, ali možda drugog izlaza ne bi bilo. Ne bude li razuma moglo bi se stoga lako dogoditi da Hrvatska krene prema provaliji bankrota.

Slobodna Dalmacija