Nema izgleda za značajnije poboljšanje gospodarskih uvjeta u Hrvatskoj pa će BDP i u 2014. godini pasti za 0,5 do 1 posto, šestu godinu zaredom, zaključili su stručnajci MMF-a nakon dvotjednog boravka u Hrvatskoj.

'Strukturne reforme pomoću kojih bi se ubrzalo restrukturiranje duga, povećala sposobnost gospodarstva za prilagodbu i snažno potaknula ulaganja ključne su da bi se poboljšali izgledi za rast', naglasio je Johannes Wiegand, voditelj izaslanstva MMF-a.

Izuzetno važna je i postupna fiskalna konsolidacija kako bi gospodarstvo i dalje imalo pristup izvorima financiranja po prihvatljivim uvjetima te da bi se povećalo povjerenje u makroekonomsko upravljanje. Wiegand je naglasio da su vanjski uvjeti financiranja dosad bili prihvatljivi, ali da premija rizika za Hrvatsku raste u odnosu na usporedive zemlje.

Razmotrivši Vladine mjere fiskalne konsolidacije, MMF je zaključio da neto strukturna prilagodba koju sadržava rebalans proračuna za ovu godinu iznosi od 0,8 do 1,1 posto BDP-a te rezultira projekcijom manjka od 4 do 4,5 posto BDP-a u 2014.

Postupni oporavak hrvatskog gospodarstva MMF očekuje tek 2015. godine, a za 2014. prognoziraju realni pad BDP-a od 0,5 do 1 posto pod utjecajem oslabljene domaće potražnje koja je odraz nastava razduživanja privatnog sektora i učinka fiskalne konsolidacije. Pozitivna utjecaj na kretanje BDP-a mogao bi imati izvoz.

U MMF-u naglašavaju da su rizici za ostvarenje navedenih prognoza veliki i većinom negativni. Tako bi, primjerice, fiskalna prilagodba mogla potaknuti smanjenje privatne potražnje veće od očekivanog. Nasuprot tome, nedostatna fiskalna konsolidacija bi mogla rezultirali zabrinutošću oko održivosti javnih financija i narušiti povjerenje ulagača.

Razduživanje privatnog sektora bi moglo duže od očekivanog nastaviti djelovati otežavajuće na potražnju. Naposljetku, pooštreni likvidnosni uvjeti u svijetu i promjena cijene rizika mogli bi otežati inozemno financiranje te utjecati na državni dug Hrvatske.

Pozitivno je što bi inozemna izravna ulaganja mogla rasti brže nego što je predviđeno, a što je djelomično odraz nedavnih političkih inicijativa za poticanje ulaganja.

MMF smatra da su hrvatske vlasti postigle hvalevrijedan napredak u poboljšanju učinkovitosti i sposobnosti rasta hrvatskog gospodarstva. Wiegand je naglasio da je Vlada napavila važne korake u poboljšanju uvjeta za investiranje, a učinjeno je mnog i na restrukturiranju duga prezaduženih kompanija kroz predstečajne nagodbe.

U tom kontekstu stručnjaci MMF-a predlažu Vladi da razmotriti i režim osobnog bankrota, vodeći računa o poštenoj podjeli duga između dužnika i vjerovnika.

Kad je riječ o tržištu rada, MMF ističe važnost druge faze reforme radnog zakonodavstva o kojoj se trenutačno raspravlja u Saboru i na temelju koje bi se smanjio trošak restrukturiranja radne snage i povećala fleksibilnost radnog vremena.