Građani nisu svjesni opasnosti
Hrvatskoj prijete glad, suša, bolesti i nametnici
Prošla godina jasan je pokazatelj da je problem klimatskih promjena i te kako prisutan i u Hrvatskoj, u većini gradova zabilježen je temperaturni prosjek od 0,7 do 1,4 stupnja iznad 30-godišnjeg prosjeka.
Odstupanje od 1,4 stupnja bilježi se u Zagrebu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Splitu i Lastovu. Slijede Osijek i Poreč s 1,3 stupnja, a u Pazinu, Rijeci, Senju, Zadru, Hvaru i Varaždinu odstupanje od 1,2 stupnja. Najmanje odstupanje bilježi se u uvijek rekordno toplom Kninu, 0,7 stupnjeva, i Daruvaru, 0,8 stupnja.
Iako se na 2013. godinu može gledati kao na ekstrem, a ne pravilo, trendovi jasno idu u smjeru globalnog zatopljenja, a rekordno tople godine za praktički sve hrvatske gradove smještene su u posljednjih desetak godina. Globalno zatopljenje zakucalo je i na vrata Hrvatske, piše Glas Slavonije.
Građani nisu svjesni opasnosti
U istraživanju Eurobarometra "Climate Change" tek je 16 posto stanovnika Europske unije izdvojilo klimatske promjene kao najozbiljniji problem koji prijeti svijetu. Isti postotak ispitanika takav je odgovor dao u Hrvatskoj, a klimatske promjene kao najveću prijetnju vide u Švedskoj (39 posto), Danskoj i Malti (30 posto).
Hrvatski građani su kao najveću prijetnju detektirali siromaštvo, glad i nedostatak pitke vode (39 posto) te ekonomske prilike (29 posto).
Neki otoci potpuno će nestati
Porast temperatura zraka i podizanje razine mora, prema prognozama, donose brojne nevolje i za Hrvatsku, a prema najavama, do 2070. godine more će Hrvatskoj oduzeti 100 četvornih kilometara kopna, a neki bi otoci potpuno mogli nestati ili postati nepogodni za život.
Snijeg će biti rijetkost
Predviđa se podizanje razine mora do čak 81 centimetra do kraja stoljeća. Također, najava je porasta temperaturnih prosjeka za tri do četiri i pol stupnja u razdoblju od 2040. do 2070. godine, uz to što će ljeta biti sve sušnija, a snijeg će postati rijetkost.
Radi se o dramatičnim klimatskim promjenama, koje će, uz topljenje ledenjaka, znatno promijeniti način na koji obrađujemo zemlju, lovimo ribu, uzgajamo stoku i bavimo se turizmom.
Primjerice, zagrijavanje Jadranskog mora moglo bi dovesti do naseljavanja našeg mora nekim karakteristično tropskim vrstama riba, a neke životinje Jadran bi mogle napustiti u potrazi za hladnijim vodama.
Lakše će se širiti bolesti, bit će ugrožene i rezerve vode
Toplije zime, pak, donose cijeli niz problema stočarstvu i javnom zdravstvu jer, ne bude li minusa lakše će se širiti razne bolesti i nametnici. Ljetne suše bit će sve dugotrajnije, a, uz sve veći broj ekstremno vrućih dana, dovest će čak i do ugrožavanja podzemnih rezervi vode.
danas.hr
Vezane vijesti
-
-
-
Strašne vrućine i suša u očaj tjeraju mnoge poljoprivrednike. Sve veću štetu trpe mljekari jer zbog ekstremne temperature i vlage krave odbijaju hranu te daju čak i do 50 posto manje mlijeka
-
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.