Strašne vrućine i suša u očaj tjeraju mnoge poljoprivrednike. Sve veću štetu trpe mljekari jer zbog ekstremne temperature i vlage krave odbijaju hranu te daju čak i do 50 posto manje mlijeka

Kod voćara, povrtlara i ratara trenutno se najviše priča o navodnjavanju.

U Hrvatskoj se od 2,6 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta navodnjava samo oko jedan posto površina što nas svrstava među najlošije zemlje članice EU-a.

Za usporedbu u zemljama u okruženju taj je udio daleko veći - u Albaniji 54 posto, Grčkoj 26, Italiji 24, Rumunjskoj 23, a u Bugarskoj 18.

Država ima plan da se do 2020. površine pokrivene navodnjavanjem do 2020. povećaju na 3,7 posto, što će nas i dalje držati na europskom dnu.

Koliko je važno imati sustav koji biljkama osigurava vodu najbolje se vidi ovih užarenih dana.

'Niti jedan ozbiljan povrtlar ili voćar ne može razmišljati o velikoj proizvodnji bez navodnjavanja. Inače kod povrtlara je česta uzrečica dao nam bog sušnu godinu. To možda sad po ovim vrućinama zvuči apsurdno, ali sušna godina znači da neće biti bolesti. Dovoljno se sjetiti prošle godine koja je bila ekstremna po padalinama. Ove godine imat ćemo zdrave plodove jedino je problem kod visokih temperatura što se zaustavi fotosinteza kod biljaka. Idealna temperatura za biljke je od 22 do 25 stupnjeva, a ovih dana je ona iznad 35. Biljke sad treba rashlađivati jer venu i dobivaju ožegline', rekao je za tportal agronom Dražen Čačić, tajnik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

U poljoprivrednoj Savjetodavnoj službi kažu kako su za sad najveće štete zabilježene kod stočara jer krave zbog teških uvjeta odbijaju hranu te daju čak i do 50 posto manje mlijeka.

Kad je riječ o voćarima najkritičnije je u Baranji, gdje većina voćnjaka nema sustave navodnjavanja što zbog nepristupačnosti vode ili nedostatka sredstava za takva ulaganja.

U povrtlarstvu i ratarstvu za sad nema većih šteta, tvrde iz Savjetodavne službe.