Hrvatska je imala mnogostruke koristi od članstva u NATO-u jer je mogla radikalno smanjiti oružane snage, a sudjelovanjem u kolektivnoj obrani zadržati sigurnost, ocijenio je za Hinu u povodu pete godišnjice članstva ministar obrane Ante Kotromanović.

"Participacija u kolektivnoj obrani omogućava nam da, i u razdoblju gospodarske krize, kad se proračun smanjuje, zadržimo potrebnu razinu sigurnosti. Da nismo članica NATO-a, morali bismo razvijati znatno širi spektar vojnih sposobnosti, što bi bilo gotovo nemoguće financirati, a i argumentirano objasniti javnosti", kaže Kotromanović za Hinu.

Po njegovim riječima, NATO je glavno uporište europske sigurnosti, a "najnoviji primjeri, poput ukrajinske krize pokazuju koliko je hrvatska odluka o pristupanju NATO-u bila strateški promišljena".

Hrvatska i Albanija zajedno su ušle u NATO 1. travnja 2009. godine kao 27. i 28. članica.

"S obrambenog aspekta, ulazak u NATO značio je podizanje sigurnosti hrvatskih građana; za Oružane snage Republike Hrvatske, kao instrument te sigurnosti, značio je veću izloženost potrebi dostizanja visokih standarda te interakciju s oružanim snagama ostalih članica NATO-a", naglašava Kotromanović.

U NATO-ovim misijama i znatno prije članstva

Hrvatska je i prije članstva u NATO-u počela sudjelovati u nekim NATO-ovim misijama. U najvećoj od njih, afganistanskoj misiji ISAF-a sudjeluje već jedanaest godina, a ministar kaže kako je hrvatski vojnik "praktički postao 'brand' jer je prepoznata njegova kvaliteta, hrabrost i sposobnost", a oružane su snage "stekle dragocjeno iskustvo" u toj misiji u kojoj je od 2003. sudjelovalo gotovo četiri i pol tisuće hrvatskih vojnika i vojnikinja.

Kad s 2014. završi misija ISAF-a i nastavi se neborbena misija "Resolute Support", hrvatski će vojnici u njoj sudjelovati na zadaćama obuke i savjetovanja afganistanskih snaga sigurnosti, a ministar najavljuje i nastavak "hrvatske potpore zajedničkim ciljevima NATO-a na Kosovu. "Sudjelovanjem hrvatskih snaga u mirovnoj operaciji KFOR-a osigurava se kontinuitet hrvatskog doprinosa u izgradnji stabilnog i sigurnog okruženja na Kosovu i u regiji", rekao je.

Mediji su nagađali o mogućnosti hrvatskog sudelovanja u operaciji uništavanja sirijskog kemijskog oružja, a Kotromanović kaže kako je Hrvatska, "kao odgovoran član međunarodne zajednice zainteresirana te podupire sve napore kojima se svijet oslobađa kemijskog oružja", ali ta operacija nije u NATO-ovoj nadležnosti nego o njoj odlučuje Organizacija Ujedinjenih naroda z azbranu kemijskog oružja (OPCW).

Pametna obrana

U NATO-ovoj inicijativi nazvanoj Pametna obrana Hrvatska sudjeluje u deset projekata, a najvažniji su Međunarodno zrakoplovno obučno središte (MATC) i Balkanski regionalni pristup protuzračnoj obrani (BRAAD). Sudjelovanje Hrvatske u uspostavi MATC-a nastavak je uspješne hrvatsko-češko-mađarske suradnje u provedbi zajedničke preduputne obuke (Pre-deployment Training Course) za pilote i osoblje koji se raspoređuje u zračne savjetodavne timove u operaciji ISAF u Afganistanu, a provodi se od 2010., kaže Kotromanović.

Cilj BRAAD-a pružanje je potpore jačanju protuzračne obrane država regije, poboljšanje radarske pokrivenosti, te povećanje interoperabilnosti uz smanjenje troškova.

Članstvo u NATO košta, ali je i prilika

Koliko članstvo u NATO-u košta ne može se jednoznačno reći, kaže ministar. Članarina u NATO-u iznosi pet do šest milijuna eura na godinu, ali sa članstvom u NATO-u povezani su i drugi dijelovi obrambenog proračuna, a i ne samo obrambenog, jer je u NATO-u Hrvatska, a ne ministarstvo obrane. "Financiramo sudjelovanje naših ljudi raspoređenih u strukture NATO-a, sudjelovanje u NATO-ovim operacijama, razvijanje sposobnosti definiranih NATO-ovim ciljevima. Ali sve je to istovremeno - izravno ulaganje u vlastitu sigurnost i sposobnosti", objašnjava Kotromanović koji smatra da je članstvo u NATO-u i prilika za hrvatsko gospodarstvo.

"Hrvatskim gospodarstvenicima otvorena su vrata. Mogu se prijavljivati i konkurirati na NATO-ovim natječajima i postupcima nabave roba i usluga čiji su nositelji različita tijela NATO-a", kaže Kotromanović i dodaje da njegovo ministarstvo promiče hrvatske tvrtke.

"Hrvatske oružane snage koriste domaće proizvode - od naoružanja, vojne opreme do odjeće, obuće i hrane. Tada su na taj način ti proizvodi dokazani - to je uvijek najbolja preporuka i za druge vojske", kaže Kotromanović i za studeni najavljuje splitski industrijski forum proizvođača i dobavljača vojne, obrambene i sigurnosne opreme iz država članica NATO-a.

Racionalizacija i promjene u MORH-u

Budući da u strukturi obrambenog proračuna dominiraju izdaci za osoblje, ima vrlo malo prostora za racionalne preraspodjele, a svako smanjenje proračuna dovodi do sve težih odluka komu i odakle uzeti, kaže Kotormanović.

"Logično, usporavaju se i zacrtani projekti modernizacije", ali njegovo ministarstvo nastoji "popraviti radni i životni standard vojnika" te ulaže i u adaptaciju vojarni, a uskoro će Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba omogućiti porast plaća za dužnosti s otegotnim uvjetima rada, za deficitarna zvanja i struke.

Kotromanović naglašava i važnost jačanja rodne ravnopravnosti. "Izuzetno puno činimo u cjelokupnom obrambenom sektoru na području rodne ravnopravnosti. Prije nekoliko mjeseci donijeli smo dokument pod nazivom Rodno osviještena politike u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama, kao prvi dokument takve vrste u obrambenom resoru".