Pučka pravobraniteljica Lora Vidović predala je danas Hrvatskom saboru izvješće o radu za prošlu godinu u kojem upozorava da položaj etničkih, odnosno nacionalnih manjina i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, kao i na otežano ostvarivanje socijalnih prava, lošu usklađenost propisa i dugotrajnu provedbu upravnoga postupka.

Položaj nacionalnih manjina i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, kako u pogledu dosljedne provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, tako i u pogledu učinkovitog suzbijanja diskriminacije, osobito pripadnika srpske i romske nacionalne manjine, navodi u priopćenju pučka pravobraniteljica.

Godinu su, dodaje Vidović, obilježila iskazivanja mržnje spram manjinskih skupina općenito, koje su se očitovale u neprimjerenom govoru i govoru mržnje u javnosti, ali i aktima mržnje, "što govori kako još puno moramo učiniti kako bismo postali društvo koje prihvaća različitosti".

Ostvarenje socijalnih prava također je otežano, a mreža socijalnih usluga nedostatna i neujednačena.

"I dalje zabrinjavaju socijalne naknade koje su nedopustivo niske, često nedostatne za podmirenje osnovnih životnih potreba, pri čemu su u posebno težak položaj dovedene starije osobe bez mirovine. Socijalno stanovanje nije sustavno riješeno, a uređenje potpore beskućnicima prepušteno je isključivo lokalnim razinama vlasti", dodaje.

Prošlu godinu je, ističe Vidović, obilježio najveći broj predmeta u dvadesetogodišnjoj povijesti te institucije - njih 3021, a samo u odnosu na prethodnu godinu radi se o porastu od 63 posto.

I dalje je najveći broj pritužitelja iz Zagreba i središnje Hrvatske, što govori o nedovoljnoj dostupnosti Ureda građanima iz udaljenijih sredina. Najveće povećanje broja pritužbi odnosi se na područje stambenog zbrinjavanja, postupanja policijskih službenika, zdravstveno osiguranje, provođenje ovrha, područje vlasničkih i stambenih odnosa, te graditeljstva i prostornog uređenja.

Sustavni problemi su loša usklađenost propisa, njihova kontradiktornost te neujednačena i dugotrajna provedba upravnoga postupka, osobito pri odlučivanju o žalbi "što rezultira time da građani svoja prava ne mogu ostvariti dovoljno brzo".

Upozorivši na prenapučene uvjete smještaja i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite u zatvorima, Vidović je istaknula da treba bolje zakonski regulirati postupak lišavanja slobode osoba s duševnim smetnja te ojačati službe za zaštitu mentalnog zdravlja na lokalnoj razini, kako bi se potreba za smještajem u psihijatrijsku ustanovu bez pristanka osobe svela na najmanju mogući mjeru.

"Istovremeno sa širenjem nadležnosti i značajnim povećanjem broja pritužbi i upita građana, proračun Ureda pučke pravobraniteljice nakon 2012. kontinuirano pada, unatoč preporukama i dokumentima Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda i Europske unije. Normativno jačanje ovlasti, bez osiguravanja potrebnih ljudskih i prostornih uvjeta za njihovo obnašanje, u konačnici znači slabljenje institucije", upozorava u priopćenju pučka pravobraniteljica.