Svjetski dan zdravlja danas je na zagrebačkom Cvjetnom trgu obilježio Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), čiji je ravnatelj Siniša Varga istaknuo važnost preventivnih aktivnosti za poboljšanje zdravlja.

Hrvatska, kao i sve europske zemlje, izdvaja premalo novca za preventivne aktivnosti. "Država mora imati puno aktivniju ulogu, financijska sredstva moraju se što više preorijentirati na preventivu, ali i svaki građanin mora paziti na svoje zdravlje, ne samo zbog troškova, nego i zato što svaki dan proveden bez bolesti je bolji za obitelj, radnu zajednicu i društvo u cjelini", poručio je Varga.

Svi građani bi trebali jednom godišnje ići na sistematski pregled, kao što i automobili jedanput godišnje idu na tehnički pregled. "Svi bi jedanput godišnje svoj rođendan trebali proslaviti tako da se pojavimo kod našega liječnika obiteljske medicine i obavimo sistematski pregled", kaže Varga.

Dotaknuo se i Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja, istaknuvši da bi svaki dan trebao biti "dan nepušenja" jer nakon prestanka pušenja svakom se zdravlje popravi u roku dvije godine. Pola sata brze šetnje po gradu već drastično poboljšava zdravstveno stanje pojedinca, napominje Varga.

Procjenjuje se da oko 80 posto zdravstvenog proračuna, između 14 i 15 milijardi kuna, odlazi na liječenje triju kroničnih nezaraznih bolesti - kardivaskularne bolesti, šećernu bolest i kroničnu opstruktivnu bolest pluća, koja je vezana uz pušenje.

Hrvati najčešće oboljevaju od kardiovaskularnih bolesti, čija je smrtnost malo iznad 48 posto. Preventivne mjere za kardiovaskularne bolesti su više kretanja, kvalitetnija prehrana i prestanak pušenja, rekao je Varga.

HZZO preventivne aktivnosti pokušava pokrenuti prvenstveno u Virovitičkoj županiji, gdje je najveći broj smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti.

"Primarni interesi u Virovitičkoj županiji su debljina, kretanje i pravilna prehrana, i od tamo ćemo početi postupno širiti te teme kroz cijelu Hrvatsku", najavio je Varga.

Najbolje pokazatelje ima Šibensko-kninska županija jer se tamo ljudi puno više kreću, žive zdravije i hrane se mediteranskom prehranom, a to HZZO želi proširiti i na kontinentalni dio Hrvatske.

Hrvatska je, nažalost, išla ukorak sa zapadnom Europom s raznim negativnim brojkama, ali još uvijek ne slijedi trend bavljenja tjelesnim aktivnostima. Primjerice, kaže Varga, u susjednoj Sloveniji tijekom vikenda ljudi puno više planinare, kreću se, rolaju ili voze na biciklu.