Procesuiranje ratnih zločina još uvijek je sporo, a s obzirom da su osumnjičenici uglavnom nedostupni i neučinkovito, istaknuto je tijekom okruglog stola povodom predstavljanjem izvještaja o praćenju suđenja za ratne zločine tijekom 2013.

Broj neprocesuiranih zločina i dalje je velik, a protokom vremena sve se teže prikupljaju podaci o zločinima i počiniteljima. Ni u 2013 nije bilo velikih pomaka, a procesi kasne posebice u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, naglasila je Vesna Teršelić iz Documente. "U Vukovarsko-srijemskoj posebno bih istaknula zločin u Sotinu, pa i zločin nad pretežno hrvatskim civilima i braniteljima u Bogdanovcima kao i zločin nad srpskim civilima u Vukovaru. Još uvijek nema ni jedne pravomoćne presude za zločine u tijeku i nakon akcije Oluja", rekla je Teršelić.

U 2013. podignute su optužnice protiv 24 osobe, od toga 23 pripadnika srpskih postrojbi, od kojih je tek jedan dostupan hrvatskom pravosuđu, te jednog pripadnika Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, Josipa Boljkovca. Zanimljiv je i podatak kako tijekom cijele 2013. godine nije pokrenuta niti jedna istraga niti je optužen jedan pripadnik HV-a ili MUP-a Republike Hrvatske, kaže Teršelić i upozorava:

"Većina vodećih političara i dalje ne ulaže dovoljno napora kako bi se stvorili pravni okviri i društveno ozračje za proces suočavanja s prošlošću utemeljen na dosljednoj osudi svih ratnih zločina, njihovih počinitelja te politike koja je 90-ih godina dopuštala počinjenje i zataškavanje zločina", kaže Teršelić.

Na okruglom stolu moglo se čuti i kako je interes javnosti za procesuiranjem počinitelja ratnih zločina sve manji, a iako su tijekom 2013. formalno revitalizirani odnosi hrvatskog i srbijanskog državnog vrha nikakav konkretan sporazum o suradnji u predmetima ratnih zločina nije potpisan. Osim toga, za slična nedjela vrhovni sudovi odmjerili su znatno više kazne pripadnicima srpskih nego hrvatskih postrojbi, rečeno je. Kvalitetnije procesuiranje zločina posao je odgovornog i nepristranog pravosuđa. "Postavljeni standardi sve su viši, a iako ih se trudimo pratiti, još uvijek na njima treba raditi", rekao je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin:

"Sudovi sude po zakonu i sudit ć uvijek po zakonu, a ne kako bude netko nametao od strane ove ili one javnosti. Neke stvari koje su nepravične, jer je zakon takav kakav je, mogu se rješavati i akcijom države na jedan povoljniji način", rekao je Hrvatin.

Da za sve moraju vrijediti isti kriteriji, slaže se i predsjednik Ivo Josipović koji je to prokomentirao u kontekstu jučer održane premijere predstave Olivera Frljića o ubijenoj 12-godišnjoj Zagrepčanki Aleksandri Zec.

"Volio bih i da naš odnos prema zločinu bude još više jednak, bez obzira tko je počinitelj, a tko žrtva. Vidjeli smo u Rijeci kako jedna predstava, koja upozorava na zločin koji je strašan, izaziva reakcije koje su, po mom sudu, ljudski, moralno i etički, potpuno neprimjerene", zaključio je Josipović.

Predsjednik je zaključio kako su brojni predmeti ostali neriješeni i pred međunarodnim i nacionalnim sudom, kritizirao je i elemente u radu Haaškog suda te naglasio važnost pravednog suđenja svim ratnim zločincima za dobre odnose u regiji.