"Svjetski dan obnovljivih izvora energije obilježava se svake godine 26. travnja s ciljem da se osvijesti potreba za istraživanjem i primjenom obnovljivih izvora energije, ali i ukaže na ograničenost i problematičnost primjene neobnovljivih resursa i atomske energije", stoji u današnjem priopćenju Saveza za energetiku Hrvatske koji okuplja više od 150 tvrtki-članica iz područja energetike i zaštite okoliša.

Sigurnost isporuke energije, energetskih sustava, osiguranje stabilnosti i predvidivosti energetskih politika, kao i upravljanje energetskim resursima sve su to preduvjeti za temeljno funkcioniranje države, ali i za ostvarenje gospodarskog rasta i razvoja svake zemlje, što je naravno, stalan izazov.

Republika Hrvatska ima izvrsne prirodne mogućnosti za iskorištavanje obnovljivih izvora energije te njihova uporaba treba biti poticaj razvoju domaće proizvodnje energetskih usluga i opreme, koji će ujedno poštovati načela i ciljeve zaštite okoliša. U Strategiji energetskog razvoja kao i u energetskom zakonodavnom okviru korištenje obnovljivih izvora energije, što uključuje energiju vjetra, sunca, vodotokova, biomase i geotermalne energije, od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.

Strateški i razvojni ciljevi EU i Hrvatske predviđaju značajan rast energetskih podsektora obnovljivih izvora energije. Udio obnovljivih izvora energije (električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije te biogoriva) u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine želi se povećati na 20% i to je hrvatski i europski cilj. Osim toga, strateški je cilj do 2020. godine u prijevozu osigurati 10% udjela energije iz obnovljivih izvora što će dovesti do povećanja proizvodnje i korištenja biogoriva.

U Hrvatskoj po instaliranoj snazi prevladavaju vjetroelektrane te sunčane elektrane, a zamjetan je porast razvoja i realizacije elektrana na biomasu i bioplin.

Samo u prvom kvartalu 2014. godine Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) je zaprimio 2.299 zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije proizvedene iz sunčeve energije koji se odnose na ukupnu snagu od 95.105 kilovata. Od toga su 2.023 zahtjeva za integrirane sunčane elektrane ukupne snage 48.558 kilovata, dok je 27 zahtjeva podneseno za neintegrirane sunčane elektrane, ukupne snage 39.755 kilovata. U odnosu na integrirane sunčane elektrane na objektima u vlasništvu tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave, podneseno je 249 zahtjeva, ukupne snage 6.793 kilovata, stoji na kraju priopćenja.