Tretman transfuzijom krvi mladih miševa djeluje osnažujuće na mozak starijih pripadnika vrste, pokazala je studija provedena na sveučilištima Harvard i Stanford.

Pomlađivanje transfuzijom krvi moglo bi se, kako se navodi, primijeniti i kod čovjeka, a rezultat bi bilo pomlađivanje mozga i mišića do razine tinejdžera. Tim znanstvenika usporedio je učinak ponovljenih transfuzija plazme mladih miševa, starih do tri mjeseca te plazme onih u dobi od 18 mjeseci, na populaciju miševa starijih od 18 mjeseci. Prosječno trajanje života miševa iznosi dvije godine. Pokazalo se da pomlađivanje miševa mlađom krvlju ima blagotvoran učinak na njihov organizam.

- Nešto je posebno u krvi mladih miševa što omogućuje poboljšanje brojnih aspekata starenja - ocijenio je Saul Villeda, jedan od potpisnika istraživanja objavljenog u časopisu Nature Medicine. Po njegovom sudu, bilo bi opravdano istraživanje proširiti i na ljude. Čudesni protein zaslužan za pomlađivanje, GDF11, čije su visoke razine povezane s mladenačkom snagom i britkim umom, pronađen je, naime, i u ljudskom organizmu.

Kad bi starije osobe dobivale krv mlađih muškaraca i žena, u teoriji bi mogle živjeti dulje, stanice bi im se brže obnavljale, a rane brže zacjeljivale. Osim toga, poboljšalo bi im se pamćenje, vid i druga osjetila, a osjećali bi se puno bolje. Ubrizgavanje »mlade krvi«, navodi se u studiji, sprječava starenje na molekularnoj, strukturnoj, funkcionalnoj i kognitivnoj razini hipokampusa. Hipokampus je dio mozga ključan za učenje i pamćenje, i prvi je pogođen procesom starenja i Alzheimerovom bolešću.

Djelovanje spomenutog proteina proučavalo se i u ranijim studijama, a ova je studija pokazala da ono nije ograničeno samo na srčano tkivo, već djeluje i na mozak. Znanstvenici su otkrili i da direktna injekcija mlade krvi ima isti učinak kod starijih miševa kao i ranije »priključivanje« krvožilnog sustava na mlađeg miša. Još pedesetih godina prošlog stoljeća znanstvenici Sveučilišta Cornell pokušali su provjeriti mogućnost pomlađivanja miševa ubrizgavanjem krvi mladih miševa u stare miševe, i to tako što su miševima šivanjem spajali kožu na bokovima. Tim postupkom tzv. parabioze postizali su srastanje krvnih žila, odnosno krvožilnih sustava miševa te je krv iz mladog miša prelazila u starog i obratno.

- Ovakva istraživanja nisu posve nova, a već se pokazalo da spajanjem cirkulacije krvi stariji miš profitira - potvrđuje Ivica Rubelj iz Instituta »Ruđer Bošković«.

Nevjerojatni učinci proteina GDF11 kod miševa mogli bi odgovarati onima kod čovjeka. Ipak, znanstvenici vjeruju da je put do ovakvog eksperimenta na ljudima još uvijek vrlo dugačak. Djelovanje proteina mladosti u ljudskoj krvi moglo bi se prilično jednostavno promatrati prateći postupke transfuzije krvi, koji su u medicinskim postupcima relativno česti, no otežava ih činjenica da su donatori krvi anonimni. Očekuje se da bi ovakvo pomlađivanje, ako se pokaže djelotvornim, moglo zamijeniti terapiju lijekovima.

Znanstvenici će ipak morati biti oprezni jer buđenje matičnih stanica može dovesti do njihovog nekontroliranog umnažanja, što bi moglo značiti i povećanje incidencije zloćudnih bolesti.

Novi list