Po predloženim izmjenama Kaznenoga zakona koje je izradilo Ministarstvo pravosuđa ostaju odredbe o kaznenom djelu sramoćenja, ali u znatno suženom i promijenjenom obliku po kojem će se sankcionirati samo najteži oblici tog kaznenog djela koje bi se zvalo teško sramoćenje, izjavila je danas načelnica Sektora za kazneno pravo u Ministarstvu pravosuđa Ana Kordej

Predložene izmjene Ministarstvo pravosuđa objavit će u ponedjeljak na svojim mrežnim stranicama i time otvoriti javnu raspravu. Kordej je to rekla na tribini Hrvatskog novinarskog društva pod nazivom 'Medijsko zakonodavstvo' na kojoj je savjetnik za medije ministrice kulture Milan F. Živković za kraj mjeseca najavio predstavljanje projekta 'Medijske politike'.

Predstavnici HND-a na čelu s predsjednikom Zdenkom Dukom izrazili su neslaganje s predloženim izmjenama kaznenoga zakona, predloživši da se kazneno djelo sramoćenja potpuno izbaci. Obrazlažući predložene izmjene Kordej je navela da se ostalo pri sustavu da postoje tri kaznena djela protiv časti i ugleda - uvreda, kleveta i sramoćenje.

'Sramoćenje se predlaže u znatno promijenjenom obliku i pojednostavljeno u smislu bilo kakvog dvojbenog tumačenja. Najsporniji dio u kojem je teret dokaza istinitosti padao na okrivljenika, predloženim je izmjenama znatno olakšan jer je smanjen broj okolnosti dokazivanja', rekla je Kordej, ističući da je najspornija odredba bila ona koja je propisivala kada nije dopušteno dokazivati istinitost.

Napomenula je i kako je najvažnija novost uvođenje novog članka o isključenju protupravnosti za kaznena djela uvrede i teškog sramoćenja. Time bi se, kako je rekla, apostrofiralo sužavanje dosega toga kaznenog djela na način da će se sankcionirani najteži oblici.

Kordej je istaknula intenciju da se maksimalno eskulpiraju novinari i ostali koji obavljaju sličan posao, odnosno da se isključuje njihova protupravnost ako djeluju u javnom interesu. Navela je da je po podacima od prije tri mjeseca, po važećem Kaznenom zakonu bilo šest pravomoćnih presuda za kazneno djelo sramoćenja i niti jedna nije bila protiv novinara.

Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić, inače nepravomoćno osuđena za kazneno djelo sramoćenja za objavljeni članak da je tvrtka Medikol, unatoč golemom novcu dobivenom od HZZO-a na listi poreznih dužnika, zauzela se za brisanje sramoćenja.

Navela je da novinari u komercijalnim medijima rade uglavnom u statusu RPO, (prikriveni radni odnos), da su nezaštićeni i rade po naputku urednika i u starhu da ne izgube i takav posao. Nedopustivim je ocijenila da je teret dokazivanja za kazneno djelo sramoćenja na novinarima, a ne na nakladniku.

'Bilo je previše eksperimenata i mislim da odredbu o sramoćenju jednostavno treba maknuti', rekao je odvjetnik Emil Havkić, ocjenivši kako je ta odredba protivna hrvatskoj pravnoj tradiciji.

Podsjetio je kako smo ranije imali dovoljno odredaba o zaštiti ugleda i časti, te dodao kako su se građani i novinari znali ponašati. 'Potrebne su bile samo male izmjene', rekao je Havkić dodajući da prijedlog profesora Petra Derenčinovića apsolutno zadovoljava sve standarde i daje sigurnost i novinarima i građanima.

Istaknuo je kako s malim izmjenama treba ostati na odredbama iz Kaznenog zakona iz 1997. Govoreći o projektu 'Medijske politike' Živković je rekao da se usklađuje u Vladi i da uskoro kreće njegovo predstavljanje. On uključuje općeniti snimak stanja u komercijalnim i javnim medijima koji će poslužiti da se utvrde uzroci problema i potom uklone, napomenuo je.

Na pitanje zahtijeva li projekt izmjenu zakonske regulative i hoće li Vlada to uspjeti, s obzirom da joj je do kraja mandata ostalo godinu i pol dana, Živković je odgovorio da to zahtijeva izmjenu niz zakona koji imaju utjecaja na medije, a da je kao javni službenik optimist te da će Vlada to uspjeti provesti.