Organizacije okupljene u GOOD Inicijativu i Platformu 112 pozvale su Vladu da od jeseni građanski odgoj uđe u obrazovni sustav kao zaseban predmet bez ikakve odgode. U suprotnom bi, kažu, to bilo izravno kršenje plana 21 koalicijske Vlade.

Nakon što je novi ministar obrazovanja Vedran Mornar posljednjih dana unio pomutnju izjavama kako se još razmtra u kojem će se obliku građanski odgoj uvesti u škole i od kada, iz GOOD Inicijativa jasno poručuju: uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja kao zasebnog predmeta od jeseni obaveza je ove Vlade.

"Ne samo da imamo preporuke koje dolaze iz Europskih zemalja i europskog referentnog okvira za kompetencije koji nalaže da je građanska kompetencija jedna od najvažnijih koja se treba poučavati u hrvatskom obrazovnom sustavu, nego da su i rezultati brojnih recentnih istraživanja o kompetencijama, znanjima i vještinama mladih ljudi doista porazni i zabrinjavajući", rekla je Emina Bužinkić iz GOOD inicijative.

Da su mladi slabog znanja kada je u pitanju opća kultura poručuje i učenica zagrebačke II. gimnazije Eta Krpanec. Većina njezinih školskih kolega, kaže, ne zna tako primjerice tko u Hrvatskoj obnaša funkcuju predsjednika Sabora.

Da bi mladi izgradili svoje mišljenje, nužno je znanje, ističe Krpanec.

"Mi sa 18 godina izlazimo iz gimnazije i od nas se očekuje da postanemo građani, da glasamo i da sudjelujemo u politici, a rijetko tko zna i za što glasuje, koja je važnost tih izbora. Mislim da građanski odgoj tu pomaže u velikoj mjeri zato što, za početak, daje nam nekakve osnovne informacije o tome što je Ustav, koja su naša prava, kakvo je ustrojstvo Republike Hrvatske..."

Političko znanje mladih na niskoj je razini i samo to trebao biti dovoljan razlog da se u obrazovni sustav kao zaseban predmet implementirala građanski odgoj, poručuje profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj.

"Mladi se ne rađaju kao fašisti ili demokrati, oni se ne rađaju kako tolerantni ili netolerantni,a mi kao društvo im nismo dali oruđa da razmišljaju o tim stvarima."

Nevladine udruge podsjetile su da je samo za eksperimentalno provođenje građanskog odgoja utrošeno oko pola milijuna eura. Baciti te novce sada u vjetar bilo bi neodgvorno pogotovo kada je riječ o investiciji u društveni razvoj, odnosno u odgajanje građanski svjesnih i politički pismenih učenika, poručuju iz civilnih organizacija.