Na kapaljku, vrlo polako i oprezno izlaze podaci koji su rezultat Popisa stanovništva provedenog 2011. godine, uz komentare stručnjaka kako prema sadašnjem trendu Hrvatskoj prijeti "bijela kuga" ili prevedeno na jedan drugi jezik izumiranje nacije.

Katastrofalno stanje

Šokantni podaci o tome kako će primjerice prema sadašnjem stanju područje Šibensko-kninske županije 2100. godine biti prazno, odnosno bez stanovnika trebali bi zvoniti na uzbunu najprije u institucijama koje bi u ovoj zemlji trebale voditi računa o demografskoj slici Hrvatske. Podaci govore kako je Hrvatska od 1991. do kraja 2012. godine izgubila 171 tisuću stanovnika. Hrvatski demografi upozoravaju kako se dugogodišnje prirodno smanjenje, većeg broja umrlih, nego živorođenih, ali i zbog iseljavanja može govoriti o dubokoj demografskoj starosti.

Prosječan broj djece u obiteljima iznosi 1,4 što je suha statistika koja kaže kako je održanje države u budućnosti vrlo neizvjesno u najmanju ruku nosi predznak - katastrofalno. Čak 28,6 posto parova je bez djece, što upućuje na više problema u čije se rješavanje država mora uključiti puno konkretnije.

Starost nacije

Hrvatska se prema udjelu starih 65 i više godina u ukupnome stanovništvu nalazi među deset demografski najstarijih zemalja, ne u Europi, već u svijetu. Posebno je zabrinjavajući veliki porast broja staračkih samačkih kućanstva. Hrvatsko društvo sve više dolazi u situaciju u kojoj će zbog velikog udjela starijeg stanovništva biti vrlo teško održavati mirovinski i zdravstveni sustav. Trenutno je odnos zaposlenih i umirovljenika 1,2 zaposlena na jednog umirovljenika, što je za mirovinski sustav postalo neizdrživo i na rubu kolapsa.

Dugotrajna depopulacija donijela je mnoge negativne posljedice, poput smanjenja jezgre stanovništva koja stvara nove naraštaje, smanjenja radno aktivnog stanovništva, povećane potrebe za brigu o ostarjelim članovima zajednice, odnosno povećanog ekonomskog i socijalnog opterećenja državnoga proračuna u području mirovinskoga, socijalnog i zdravstvenog zbrinjavanja starijih osoba. S procesom starenja stanovništva, usko je povezana prirodna depopulacija, odnosno smanjenje stanovništva zbog više umrlih nego rođenih, te pad prosječnog broja djece po ženi u fertilnoj dobi (1,5), čime se Hrvatska također svrstava uz ostale europske države (iznimka je samo Island sa stopom od 2,15). Prof. dr. sc. Ivo Nejašmić Iz Centra za politološka istraživanja u svom je istraživanju napravio projekciju demografske slike Hrvatske do 2031. godine. Rezultati pokazuju da će u Hrvatskoj 2031. godine biti 3 680 750 stanovnika.

"U odnosu na 2001. godinu broj stanovnika smanjiti će se za 756 710 (17,1%), a u odnosu na 2010. godinu 633 780 (14,7%). Depopulacija stanovništva će biti sve snažnija, a na što upućuje prosječna godišnja stopa promjene za tri podrazdoblja projekcije. Tako će Republika Hrvatska uslijed biološke (prirodne) depopulacije, odnosno veće smrtnosti nego rodnosti, prosječno svake godine gubiti 25 224 stanovnika - ili grad srednje veličine (poput Bjelovara), odnosno svakog sata bit će gotovo tri stanovnika manje. Sudeći prema rezultatima projekcije, Hrvatska će se vratiti na broj stanovnika koji je na današnjem državnom teritoriju živio prije stotinjak godina 1928. godine. Osim velikog smanjenja broja stanovnika, još je nepovoljnija činjenica da će doći do daljnjeg pogoršanja dobnoga sastava stanovništva.

Podaci pojedinih tzv. funkcionalnih dobno-spolnih skupina još bolje ističu nepovoljna obilježja budućih demografskih kretanja u Hrvatskoj. Usporedba dječje baze (0-4) i osoba starih 80 i više godina vrlo je znakovita za razumijevanje stanja i procesa u sastavu prema dobi; 2031. godine u najmlađoj će skupini biti 140 350 (ili 3,8 %), a u najstarijoj 180 150 osoba (ili 4,9%). Što to znači za budućnost Hrvatske, mogu posvjedočiti krajevi koji već sada imaju takve demografske značajke. Demografski najugroženija hrvatska županija, Ličko-senjska, imala je 2001. godine indeks starosti 145,7. Dakle, Hrvatska će u doglednoj budućnosti imati još nepovoljniji sastav stanovništva prema dobi nego što je posljednji popis zabilježio u njezinim demografski najugroženijim područjima." - zaključio je prof. Nejašmić.

Nema strategije

Izlaz iz trenutne crne demografske slike Hrvatske, demografi vide u donošenju kvalitetne strategije demografskog razvoja, odnosno u dugoročnom stvaranju uvjeta za bolju socijalnu sliku države. Jednokratne potpore koje većina jedinice lokalne samouprave u općinama i gradovima isplaćuju za novorođenu djecu samo su vatrogasna mjera, kojom se samo trenutno gasi požar, odnosno ne poboljšava dugoročno demografska slika Hrvatske. Kako kaže dr. Akrap, potrebno je omogućiti da obitelji imaju onoliko djece koliko žele, a država je ta koja treba stvarati uvjete za zapošljavanje i otvaranje radnih mjesta koji u velikoj mjeri utječu na donošenje odluke o tome hoće li obitelji imati jedno ili više djece.

Narodni list