Stižu li Hrvatskoj sankcije Europske komisije zbog predugih lista čekanja? Iz Ministarstva i HZZO-a odmahuju rukom i poručuju: liste nisu predmet opomene, niti Komisija traži od Vlade upućivanje hrvatskih pacijenata na liječenje u druge zemlje članice Unije, iako osiguranici to pravo mogu ostvariti još od listopada prošle godine.

U Ministarstvo zdravlja stigla je opomena, no ne zbog dugih lista čekanja već direktive koja, smatraju u EK, nije jasno ugrađena u hrvatsko zakonodavstvo. Riječ je o direktivi o prekograničnom zdravstvenom osiguranju koja osiguranicima pruža mogućnost liječenja u drugim zemljama članicama Unije, objašnjava rukovoditeljica Službe za međunarodnu suradnju HZZO-a Kristina Roginek.

"Mi smatramo da je Republika Hrvatska definitivno prenijela mjere direktive u svoj Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju. Smatramo da su mjere postignute. Svim hrvatskim osiguranicima tako je omogućeno da od 25. listopada 2013. pa na dalje koriste zdravstvenu zaštitu u drugim državama članisama EU i u skladu s odredbama te direktive", rekla je Roginek Media servisu.

Trošak liječenja u drugoj državi snosi sam osiguranik, a nakon povratka u Hrvatsku može od HZZO-a ostvariti povrat troškova u visini hrvatske cijene za istovrsnu uslugu, dok troškove smještaja i putovanja snose sami. No, zahtjeva za plaćanje liječenja je malo, kaže Roginek, jer su cijene medicinskih usluga u Hrvatskoj ipak i dalje znatno niže od onih u Europi.

"Na žalost u velikoj većini država članica u koje bi naši pacijenti htjeli ići, poput Austrije, Njemačke, Velike Britanije i slično, usluge su puno skuplje nego kod nas. Ako je tamo usluga 500 eura, a kod nas je 100 eura, onda će pacijent moći dobiti povrat samo tih 100 eura", dodaje. Roginek podsjeća i kako liste čekanja nisu specifične samo za Hrvatsku. Imaju ih i druge zemlje članice, a ponegdje je taj popis i puno duži nego kod nas. Osim toga, sukladno europskim pravnim propisima, prilikom donošenja odluke o upućivanju pacijenta na liječenje u drugu državu članicu, osiguravatelj to nikako ne smije vezati uz liste čekanja.

"Ukoliko bi se u pojedinačnom postupku vidjelo da će pacijent zbog svog medicinskog stanja predugo čekati, tada naravno da, ako bi bio pozvan u inozemstvo na liječenje, bio bi skinut s liste čekanja. No, prilikom donošenja te odluke moramo prema presudama Europskog suda svaki slučaj zasebno procijeniti i gledati sve objektivne razloge zašto bi se osoba uputila na liječenje u inozemstvo", objašnjava Roginek. No činjenica je da preduge liste čekanja pacijentima predstavljaju ogroman problem zbog čega su i u Hrvatskoj udrugi pacijenata tražili da se definiraju medicinski prihvatljivi rokovi, rekao je MS-u šef udruge Marijo Drlje.

"Liste čekanja su, prema našim iskustvima, zaista preduge. Mi u udruzi Hrvatskih pacijenata smo već dugo tražili da se ti medicinski prihvatljivi rokovi definiraju i da hrvatska javnost bude upoznata s time koji su to prihvatljivi rokovi za pojedinu medicinsku uslugu u kojoj osiguranik HZZO-a mora dobiti zdravstvenu zaštitu", rekao je Drlje.

Posljednji slučaj i opomena Komisije, smatra, samo je dokaz da nam javnozdravstveni sustav ne funkcionira. Iz Ministarstva zdravlja o ovom su se pitanju tek kratko oglasili priopćenjem u kojem stoji kako će zajedno sa HZZO-om odgovoriti na prigovor Komisije i to u zakonskom roku od dva mjeseca.