Samo tijekom srpnja, osim što je količina kiše bila oko 10 puta veća od prosječne srpanjske, palo je više kiše od dosadašnjeg rekorda za cijelo ljeto

Za nama je ne baš uobičajen srpanj. Pa čak i tijekom njegovog posljednjeg dana, unatoč mnogobrojnim sunčanim satima, vrijeme nije sličilo ljetnom, barem ne onakvom na koje smo navikli posljednjih godina, kada su se obarali rekordi u maksimalnim dnevnim vrijednostima temperature zraka ili se pak upozoravalo na toplinske valove. No, ekstrema nije nedostajalo.

 

Rekordna kiša

Ovaj će srpanj ostati u pamćenju mnogih po rekordnim dnevnim pa i mjesečnim količinama oborine. Tako je primjerice dnevni srpanjski rekord oboren na Istu (294 mm), Silbi (217,5 mm), Komiži (47,5), Rabu (92,3 mm) te Zadru (109,5). Impresivne su i rekordne mjesečne količine kiše: Silba (412,5 mm), Zadar (341,3 mm), Zavižan (275,3 mm), Gospić (264,1 mm), Rab (198,2). Poreč je izjednačio svoj dosadašnji srpanjski maksimum iz 2002. godine kada je palo 153,9 litre po četvornom metru.

Svakako valja naglasiti da je primjerice za Silbu prosjek u posljednjih 25 dostupnih godina za srpanj 29,4 mm, a za cijelu godinu 872,4 mm pa je samo tijekom prošloga mjeseca pala, dakle, skoro polovina godišnje količine kiše.

Zanimljiva je i spoznaja oborina u Zadru. Samo tijekom srpnja, osim što je količina kiše bila oko 10 puta veća od prosječne srpanjske, palo je više kiše od dosadašnjeg rekorda za cijelo ljeto (lipanj-kolovoz) - 305,2 mm, 2002. godine, pa se već sada može reći kako je ljeto 2014. "ekstremno kišovito", makar kolovoz bude sasvim suh, što se do sada nikada nije dogodilo u povijesti mjerenja u Zadru, a mjerenja postoje od 1961. godine.

No, dosta o kiši, osvrnimo se na temperaturu zraka, koja i dalje, barem idućih 10 dana, neće puniti medijski prostor. Barem ne u smislu velikih vrućina, premda će živa u mnogim mjestima biti iznad 30°C. Ali malo.

Prosječna temperatura

Iako se mnogima subjektivno vjerojatno čini kako je srednja mjesečna temperatura zraka puno niža od uobičajene, preliminarni podaci za većinu krajeva Hrvatske ukazuju kako je ona u granicama višegodišnjeg prosjeka. Onog iz razdoblja 1961-1990., prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji još uvijek službenog, posebice za analizu klimatskih promjena. Uspoređivanje s posljednjim 30-godišnjim nizom, od 1981. do 2010. godine, potvrđuje u većini Hrvatske, ali primjerice ne i u Zagrebu, ono što mnogi osjećaju, a to je - "hladnije nego inače", odnosno negativno odstupanje od prosjeka.

Takvom dojmu sigurno pridonosi činjenica da je broj vrućih dana bio uglavnom manji nego što je uobičajeno, mjestimice na moru i više nego dvostruko manji, dok je pak broj dana s kišom (onaj kada je količina kiše veća od 0.1 mm) u mnogim mjestima bio čak i više nego dvostruko veći.

Među značajnijim iznimkama je Split, gdje će srednja mjesečna temperatura zraka vjerojatno biti među 10 najnižih u povijesti mjerenja, od 1948. godine, a i u Komiži je ovogodišnji srpanj blizu najhladnijeg od 1981. godine, od kada postoje svakodnevni podaci. Zaključnu ocjenu objavit će uskoro klimatolozi.

Magla u srpnju

Zanimljiva je i relativno česta pojava magle u unutrašnjosti, češće od onih od 0 do 2 dana, koliko ih većinom ima u srpnju. Izuzetak je primjerice Slavonski Brod gdje je prosječan broj srpanjskih dana s maglom 8.

Kolovoz

Početak kolovoza će donijeti "ljetnije" vremenske prilike - bit će sunčanije, vrlo toplo, poneki dan i vruće, uz lokalne, većinom poslijepodnevne pljuskove, koji će biti češći na kopnu. Pretjerane vrućine, uz više dana s najvišom dnevnom temperaturom zraka višom od 35°C, vrlo vjerojatno neće biti ni u nastavku mjeseca. No, unatoč tomu, odstupanje srednje mjesečne temperature zraka vjerojatno će biti pozitivno.

Oborine će pak vrlo vjerojatno biti manje nego u srpnju, što i nije teško - i po količini, i po broju dana s kišom, osobito na moru, gdje će prevladavati sunčano, uz tek vrlo rijetke neverine. No, riječ ''nestabilno'' u prognozama za unutrašnjost i dalje će biti često u upotrebi, posebice u sljedećem tjednu.

Topla i ponegdje kišovita jesen

I trenutačne dugoročne prognoze za jesen, ako to nešto nekome znači, pa i za prvu polovinu zime, daju pozitivno odstupanje od prosječne srednje sezonske temperature zraka, uz relativno veliku vjerojatnost ostvarivanja. Prognoze oborine malo su manje pouzdane, ali i one upućuju na pozitivno odstupanje od prosječne sezonske količine, ponajprije na Jadranu. Valja nam se nadati da, ako već i bude viška kiše, ona neće padati tako često kao u srpnju.