Sastanak na vrhu NATO-a u Walesu trebao je izvorno ponuditi filozofsku raspravu o budućnosti Afganistana, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin uspio 65-godišnjem savezu vratiti stari smisao postojanja.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu pretvorila summit transatlantskih čelnika u "jedan od najvažnijih sastanaka na vrhu u povijesti Saveza".

Pet mjeseci poslije ruske aneksije Krima i s ruskim snagama na istoku Ukrajine, NATO se vraća korijenima. Savez je osnovan 1949., nedugo poslije Drugog svjetskog rata, s ciljem jačanja kolektivne obrane s obje strane Atlantika. Poslije je pronašao 'raison d'etre' kao protuteža Varšavskom paktu.

Summit u Newportu bio je zamišljen kao sastanak posvećen raspravi o ulozi NATO-a po završetku borbenih operacija u Afganistanu. "Ali onda je Putin zauzeo Krim. To je bio ključan trenutak za NATO, to je promijenilo sve", rekao je jedan viši dužnosnik Saveza.

U Walesu su čelnici NATO-a i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko razgovarali o nizu mjera namjenjenih jačanju partnerstva i suradnje NATO-a i Ukrajine. To uključuje slanje novca, logistike i vojnog 'know howa' Kijevu.

Rusko ponašanje također je ponukalo NATO na stvaranje snaga za brzu reakciju koje, po riječima Rasmussena, "hitro putuju i jako udaraju'. Postrojbe s 3000 do 5000 vojnika mogle bi biti razmještene u manje od tjedna na bilo koje mjesto gdje se NATO osjeti ugroženim. Takozvana oštrica tih snaga bi bila smještena u Poljskoj, na Baltiku, ili u bilo kojoj zemlji koja bi mogla biti žrtvom ruske agresije.

"To je u biti manja verzija onoga što je NATO imao u vrijeme Hladnog rata", rekao je Ian Keddie, analitičar specijaliziranog časopisa IHS Jane's.

No, nisu baš svi oduševljeni time što se povlače paralele s Hladnim ratom. Klaus Naumann, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, slaže se da su snage za brzu reakciju "u neku ruku povratak NATO-vom načelu odvraćanja" napada. "Ali, ja bih izbjegao spominjanje Hladnog rata, jer to je upravo ono što se mora izbjeći - da se ponovo vratimo u konfrontaciju Hladnog rata", dodaje.

Pošto nitko u NATO-u ne dvoji u Putinovu agendu, "obnovu velike Rusije ili čak šire od toga", glavna rasprava u Walesu vrtio se oko toga kakvu vrstu odnosa Savez može imati s Rusijom, kaže drugi dužnosnik NATO-a.

Ti odnosi sada su definirani Temljenim aktom iz 1997., kojim je stavljena 'točka na i' Hladnom ratu i otvoreno novo doba suradnje Rusije i Zapada. Temeljni akt doveo je i do stvaranja Vijeća NATO-Rusija (NRC), foruma redovnih konzultacija tih dviju strana. NRC je suspendiran nakon aneksije Krima i pažnja se sada usmjerila na sam Temeljni akt.

NATO je po tom pitanju podijeljen na dvije struje. Jastrebove, kojima pripadaju saveznici koji se osjećaju najugroženiji Putinovim obećanjem da će braniti govornike ruskog jezika ma gdje bili, a to se posebno odnosi na Poljsku i baltičke zemlje; i na golubove, koje predvode europske zemlje s najsnažnijim trgovinskim odnosima s Rusijom, Njemačka, Italija i Francuska.

Kada je u pitanju Sjeverna Amerika, američki predsjednik Barack Obama na strani je golubova, a kanadski premijer Stephen Harper bliži je jastrebima.

Stoga nije čudo da je Rasmussen u Walesu morao pažljivo balansirati. "Svima je jasno da je Rusija prekršila osnovne principe Temeljnog akta. Bez obzira na to, mi snažno podržavamo sigurnosnu arhitekturu koja se temelji na pravilima... i iako smo odlučili suspendirati svu praktičnu suradnju s Rusijom, taj ćemo politički kanal ostaviti otvorenim", rekao je.

Europa možda zato ipak ne klizi u Hladni rat, ali dužnosnici NATO-a sigurni su u jednom - odnosi s Rusijom neće se popraviti u skorije vrijeme.