Predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić (SDP BiH) i ovlašteni službenici ministarstva preuzeli su u utorak nadležnosti dvojice uhićenih ministara, dopredsjednika Jerka Ivankovića Lijanovića i Milorada Bahilja, dok je vlada ovlastila tajnike ministarstava da potpisuju naloge za financijsko poslovanje, priopćeno je u utorak nakon sjednice Vlade Federacije BiH u Mostaru.

Kako je objašnjeno u odluci, federalni premijer Nermin Nikšić će, na prijedlog ovlaštenih osoba iz ministarstva, donositi podzakonske akte iz nadležnosti Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te resora trgovine.

Vlada FBiH je na sjednici u Mostaru ovlastila tajnicu Federalnog ministarstva trgovine Dijanu Bukovac za potpisivanje rješenja donesenih u upravnom postupku i naloga za plaćanje financijskih obveza ovog ministarstva, te drugih akata, dok je voditeljica Odjela za poljoprivrednu politiku Hanefija Topuza dobila iste ovlasti u resoru ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Federalna vlada još se nije službeno očitovala o uhićenju dvojice ministara.

Iako je Ustavom Federacije BiH utvrđeno da vlada ovoga entiteta za rad mora imati osam Bošnjaka, pet Hrvata i troje Srba, nakon uhićenja Jerka Lijanovića koji je Hrvat i Srbina Milorada Bahilja otvorilo se pitanje legalnosti donošenja odluka. Uz to, za utvrđivanje dnevnoga reda suglasnost mora dati vladin kolegij koji čine predsjednik vlade koji je do sada uvijek bio Bošnjak te dvoje dopredsjednika, po jedan Hrvat i Srbin.

Vlada je nasuprot tome donijela odluku da se premijer Nikšić ovlasti za donošenje podzakonskih akata ministarstava trgovine kojega je vodio Bahilj te i poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kojemu je na čelu Lijanović.

Sud Bosne i Hercegovine odredio je u petak jednomjesečni pritvor za prošli tjedan uhićenu trojicu braće Lijanovića suvlasnika mesne industrije, među kojima je dopredsjednik vlade i ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović, te za još četiri stranački i poslovno bliska suradnika.

Tužiteljstvo BiH tereti uhićene u jednoj od najvećih poslijedaytonskih istraga da su počinili kaznena djela organiziranog kriminala, neplaćanje poreza, porezne utaje ili prijevare, pranja novca te krivotvorenja ili uništenja poslovnih knjiga pri čemu su nanijeli štetu veću od 5,5 milijuna eura.