Hrvatska od 2004. dan obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obilježava se u znak sjećanja na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999. godine.

 

Tragedija se dogodila za vrijeme brakorazvodne parnice, u kojoj je Mato Oraškić ubio je sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, te ranio zapisničarku Stanku Cvetković. Za to je osuđen na maksimalnu kaznu zatvora od 40 godina.

Hrvatska od 2004. taj dan obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koje se najčešće događa u obiteljskoj zajednici, uglavnom od strane partnera.

Potvrđuju to i rezultati istraživanja koje je provela Autonomna ženska kuća među ženama koje su zbog nasilja pokrenule brakorazvodne parnice...

"Čak 68 posto žena preživjelo je nasilje u intenzitetu i opsegu koje ih je aktiviralo za pokretanje brakorazvodnog postupka. Dakle, velika većina žena pokreće razvod radi čega?

Radi dugogodišnjeg partnerskog nasilja, kojeg su one žrtve. Nasilje je bilo toliko intenzivno i dugotrajno, da je dovelo do ženine odluke o razvodu", istaknula je Neva Tolle iz AŽK-a, koja se na nedavnoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine obrušila na novi Obiteljski zakon, koji je stupio na snagu 1. rujna, i koji je prema riječima Tolle, baziran na potpuno krivim osnovama:

"Da su razvodi prečesto nepromišljeni i brzopleti, da su najvećim dijelom temeljeni na činjenici da žena ima dijete drugog muškarca, da žene manipuliraju preseljenjem djece i sebe radi opstrukcije susreta i druženja s očevima. Doista bih voljela znati na temelju kojih analiza i autora Ministarstvo socijalne politike i mladih, kao i radna skupina, crpe ove podatke te ih se usuđuju javno objavljivati, iako isti dezinformiraju javnost i ne odgovaraju činjenicama"...

Odvjetnica AŽK-a Sanja Bezbradica Jelavić tvrdi da zakon počiva na tezama koje nisu u skladu s Konvencijom Vijeća Europe o spriječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilju u obitelji, a koju Hrvatska još nije ratificirala. Navela je slučaj štićenice AKŽ-a, na koju se primjenjuju odredbe novog Obiteljskog zakona, a koja je s dvoje male djece u dobi od 1 i 3 godine, napustila nasilnog supruga, ovisnog o drogama i alkoholu...

"Prema odredbama novog Obiteljskog zakona, ona mora dobiti pristanak supruga da odvede djecu s adrese stanovanja. Ako suglasnost supruga ne dobije, mora je nadomijestiti odlukom suda u izvanparničnom postupku. Do tada bi djeca trebala biti na svojoj adresi stanovanja s ocem, a majka može slobodno otići", navodi Bezbradica Jelavić.

Problem je, kaže, što izvanpranični postupak traje, a prije njega potrebno je pokrenuti postupak obveznog savjetovanja u Centru za socijalnu skrb, koji može trajati do dva mjeseca. Realno je, tvrdi, za očekivati da bi žena odluku suda da može odvesti djecu sa sobom u sklonište mogla dobiti u roku od pola godine.

Autonomna ženska kuća Zagreb na vrijeme je upozoravala radnu skupinu i zakonodavca na te manjkavosti, no prijedlozi im nisu uvaženi. Nažalost, nelogičnostima tu nije kraj...

"U tom razdoblju dok ona dobije i pokuša dobiti sve te odluke, ako otac bude onemogućen u viđenju djece, suprugu može kazneno goniti, a tužbom radi naknade štete, može tužiti i nju i sve druge. Činjenicu da je upravo njegovo nasilno ponašanje dovelo do opisanih posljedica, Obiteljski zakon uopće ne prepoznaje u normativnom uređenju postupanja, u ovom niti u sličnim postupcima. On isključuje medijaciju - dakle, medijacija se neće provoditi ako postoji nasilje u obitelji. Ali ostavlja ogroman prostor za strukturalnu viktimizaciju žene žrtve nasilja u brojnim drugim odredbama, kao što je naprimjer ova situacija", upozorila je odvjetnica Autonomne ženske kuće Zagreb.