Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je udio obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u 2011. iznosio 15,4 posto

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović danas je u Beču, na konferenciji Srednjoeuropske inicijative (CEI) poručio kako se ni jedna zemlja regije ne može sama suočiti s klimatskim i energetskim izazovima, te da stoga kroz suradnju trebaju smanjiti ovisnost o klasičnim i okrenuti se obnovljivim izvorima energije.

"Svjedoci smo sve razornijih prirodnih katastrofa koje su posljedica klimatskih promjena, ali i rastućih potreba za energijom. Stoga sve zemlje u regiji moraju surađivati na stvaranju povoljnije poduzetničke klime i zakonodavnih okvira kako bi privukli ulaganja u obnovljive izvore energije, stvorili nova 'zelena' radna mjesta i smanjili ovisnost o klasičnim izvorima energije, a time i štetne emisije", kazao je Zmajlović, a njegovu poruku u priopćenju prenosi njegovo ministarstvo.

Tema ovogodišnje CEI konferencije, koja se održava danas i sutra, je "Obnovljivi izvori energije kao mehanizam za ruralni razvoj i prilika za okoliš i šumarstvo". Austrija je na konferenciji okupila pet zemalja regije s ciljem da se razmotre obnovljivi izvori energije kao poluge regionalnog razvoja s naglaskom na ruralne krajeve i šumarstvo.

Obraćajući se ministrima zaštite okoliša Austrije, Bugarske, Češke, Srbije i Slovenije, ministar Zmajlović je istaknuo Austriju kao primjer države koja se uspješno uhvatila u koštac s klimatskim i energetskim izazovima, u čemu može biti primjer svim državama u regiji.

"Austrija je jedan od europskih lidera u razvijanju rješenja kad govorimo o izazovima koji se odnose na zaštitu okoliša. Teme o kojima danas govorimo mogu biti velika šansa za gospodarski rast naših zemalja u skladu s načelima održivog razvoja. Inicijativa CEI-a da se okrenemo obnovljivim izvorima energije s naglaskom na šumarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj te da ojačamo suradnju između zemlja u regiji dolazi u pravo vrijeme", kazao je.

Dodao je da nas izazovi klimatskih promjena podsjećaju kako ni jedna zemlja nije otok te da se posljedice tih procesa ne zaustavljaju na granicama jedne države. U tom smislu, naglasio je, države regije moraju tražiti rješenja koja će se oslanjati na pretpostavkama zajedničkim svim partnerima, kako bi u obnovljivim izvorima energije ispunili ciljeve za 2020. "te razvijati održive, realne, ali vizionarske ciljeve za 2030".

Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je udio obnovljivih izvora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije u 2011. iznosio 15,4 posto, dok je 2012. iznosio 16,8 posto. Cilj je da do 2020. taj postotak iznosi 20 posto. "Hrvatska se nalazi na putu većih prilika, izazova i prosperiteta kad govorimo o 'zelenoj' ekonomiji i 'zelenim' radnim mjestima. Vidimo da naše društvo postaje sve svjesnije važnosti pitanja okoliša. Jasno je da imamo još puno posla kad je riječ o širenju poruke da 'zelena' radna mjesta mogu biti dio rješenja gospodarskih problema s kojima se nosimo. Polako, ali sigurno, u Hrvatskoj prirodu počinjemo shvaćati kao vrijedan resurs koji može biti uključen u održivi razvoj i postati važan dio u kreiranju ekonomskog rasta", poručio je Zmajlović.