Hrvatska nema kvalitetno rješeno zbrinjavanje ostataka hrane iz domaćinstava

U Europi se na godišnje baci oko 180 kg hrane po stanovniku, a u Hrvatskoj količina otpada od hrane koja završi na odlagalištima kao dio miješanog komunalnog otpada iznosi oko 309.000 tona, što je oko 90 kg hrane po stanovniku.

Uz Svjetski dan hrane koji je ustanovljen na jučerašnji dan 16. listopada važno je kazati kako Hrvatska nema kvalitetno rješeno zbrinjavanje ostataka hrane iz domaćinstava, piše Narodni list

Što se tiče otpada od hrane, kao zasebnog i vrlo važnog pitanja u kontekstu gospodarenja otpadom i smanjenja bacanja hrane kao jedne od vrlo važnih aktivnosti u tom segmentu, podaci Europske komisije govore da se u Europi, na godišnjoj razini baci oko 180 kg hrane po stanovniku.

Odvajanje otpada od hrane na mjestu nastanka još uvijek je zanemarivo i kod proizvođača hrane kao i u kućanstvima. Uglavnom se bilježi odvajanje otpadnih jestivih ulja i masti, koja služe za proizvodnja biodizelskoga goriva. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, otpad od hrane uglavnom završava u miješanom komunalnom otpadu, od čega je njegov udio u ukupnom otpadu 10 do 14%.

EK je još 2011. donijela nekoliko preporuka koje bi valjalo slijediti.

Na primjer: Isplanirajte jelovnik za tjedan dana. Provjerite namirnice u hladnjaku i na policama, tek onda napravite popis preostalih potrebnih namirnica. Ponesite popis i pridržavajte ga se kada ste u trgovini. Odolijevajte ponudama i ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Naučite značenje datuma "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do". To su najčešće prijedlozi proizvođača do kada će proizvod zadržati najveću kvalitetu i nisu strogi pokazatelji je li hrana još sigurna za konzumaciju.