U danu prepunom stranačkih aktivnosti, dominirala je jedna tema - ona najvažnija - kriza i stanje hrvatske ekonomije. Vladajući su uvjereni u bolju 2015. godinu, jer zapuhali su novi vjetrovi. Tri godine trudila se Kukuriku Vlada izvući zemlju iz gliba. Da u tome nije uspjela, smatra oporba, a neuspjehu je pomogao i aktualni predsjednik, tvrde u HDZ-u. Bilo kako bilo, Europska komisija nas je stavila pod povećalo, jer problemi Hrvatske su zaduženost i nejasne reforme.

Kriza u Hrvatskoj je posljedica izlizanog razvojnog modela kojeg je Hrvatska imala u prošlom desetljeću, a koji je dolaskom financijske krize obustavljen, rekao je Milanović. Kriza je započela još za vrijeme prethodne vlade, ističe Milanović.

"Čak i bez korupcije i pljačke iza koje je stajala jedna stranka, u kojem se sve baziralo na cementu, farbanju tunela, izgradnji stanova i cesta - odlično dok traje. Međutim, onaj koji ne razmišlja što slijedi, trpi kao što danas trpi Hrvatska i čeka taj povoljan vjetar, koji ćemo, siguran sam, sljedeće godine uhvatiti", rekao je Milanović.

Milanović je istaknuo i postignuća svoje Vlade.

"Mi po prvi puta na godišnjoj razini prodajemo ne usluga, ne turizma, nego roba, u inozemstvo 14, 15,16 posto više. To znači da smo uspjeli proizvesti i prodati najzahtjevnijim tržištima, industrijama, potrošačima, 15 posto više robe nego godinu dana ranije, i to u Europi u kojoj gospodarskog rasta na tim tržištima nema", rekao je premijer Milanović.

Taj je trend, kaže Milanović, nezaustavljiv, i ističe da na tome njegova Vlada radi od prvoga dana.

Osvrnuo se i na odluke Vlade o porezima, potporama, brdskim područjima i otocima. Rekao je da se prilikom donošenja takvih odluka vodilo računa o pravdi.

"Kada govorimo o indeksu razvijenosti, onda tražimo pravednost po istim principima koje ima EU. Ako je neka općina, tko god u njoj bio načelnik, moj stric ili stranački drug, preko 75 posto razvijenosti, to ima svoje posljedice i imperative. Po tom istom kriteriju bi se Austrija i Njemačka mogle buniti u EU da i one žele poticaje, mada su razvijene preko 100 posto jer one imaju svoje posebnosti. Svatko ima svoju posebnost i svaka majka za svoje dijete misli da je posebno. Ali ako su svi posebni, onda nitko nije poseban. Dakle, ipak postoje oni koji su slabiji", dodaje Milanović.

Ministar rada Mirando Mrsić komentirao je pad BDP-a i mirovinski sustav, rekavši da je analiza mirovinskog sustava upravo završena. U toj je analizi, kaže Mrsić, jasno da je naš mirovinski sustav održiv:

"Mi do 2060. nećemo imati povećanje broja umirovljenika. Što se tiče samog financiranja mirovinskog sustava, on je stabilan. Dugoročno je održiv. Ono na čemu trebamo raditi je unaprijeđenje mirovinskog sustava, a to je pitanje drugog mirovinskog stupa. U budućnosti, kad nam situacija bude bolja, očekujemo da ćemo to izdvajanje u drugi mirovinski stup za određeni postotak povećati", rekao je Mrsić.

Unatoč mjerama politike zapošljavanja unazad proteklih nekoliko godina, Hrvati nisu mobilna radna snaga.

"Međutim, gledajući nove mlade generacije, vidi se određeni pomak. Odmičemo se od onoga 'studirao sam u jednom gradu, ostajem u tom gradu i tamo tražim i radno mjesto'. Dakle, idemo prema onome što je i u Europi, da ne čekamo da radno mjesto dođe k nama, nego mi idemo ka radnom mjestu", rekao je ministar Mrsić.

Kada se otvori više radnih mjesta, tada će se događati i veća mobilnost radne snage, dodaje Mrsić.

A kada je riječ o pozitivnim pomacima gospodarstva u idućoj godini, optimizam dijeli i prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić.

"U ovom trenutku imamo barem desetak velikih tvrtki koje su na rubu toga da preskoče u tvrtke koje mogu doprinijeti između 1 i 2 postotna poena rasta BDP-a", rekla je Pusić.

S druge strane, oporba smatra kako vladine reforme nisu uspjele. Šef HDZ-a Tomislav Karamarko optužio ih je za upropaštavanje zemlje.

"Po čemu ćemo pamtiti ovu vladu osim po upropaštavanju Hrvatske? Zahvaljujući i predsjedniku RH koji im svesrdno pomaže i asistira time što ne čini i ublažava sve ono loše što naprave", rekao je Karamarko.

A Europska komisija najavila je da će ponovno dubinski analizirati prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj zbog problema zaduženosti i nejasnih reformi. Pusić smatra kako su takve smjernice dobre:

"Mislim da je to dobro, da moramo znati točno kuda idemo i što radimo i imati argumente za svoje poteze i pokazati uvjerljivo kuda vode ti potezi", dodaje Pusić. "Mi po prvi puta na godišnjoj razini prodajemo ne usluga, ne turizma, nego roba, u inozemstvo 14, 15,16 posto više. To znači da smo uspjeli proizvesti i prodati najzahtjevnijim tržištima, industrijama, potrošačima, 15 posto više robe nego godinu dana ranije, i to u Europi u kojoj gospodarskog rasta na tim tržištima nema", rekao je premijer Milanović.