Devet zemalja, uključujući i Hrvatsku, ima najviše izgleda među 115 zemalja s visokim i srednjim dohotkom za postizanje održivog razvoja, rezultat je istraživanja netom objavljenog u međunarodnom znanstvenom časopisu "Procedia Environmental Sciences".

 

Ekonomist Supachet Chansarn sa Sveučilišta Bankok proveo je analizu izgleda za postizanje održivog razvoja među 115 zemalja s visokim i srednjim dohotkom koje su na temelju prihoda podijeljene u tri skupine - 44 zemlje s visokim dohotkom, 40 zemalja s gornjim srednjim dohotkom i 31 zemlja s nižim srednjim dohotkom u 2008. godini.

Autor je u Indeks ljudskog razvoja (HDI) uključio četiri indikatora - bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika, očekivani životni vijek, prosječne godine školovanja i očekivane godine školovanja.

Njima je dodao tri pokazatelja - količinu emisije ugljičnog dioksida po stanovniku, potrošnju električne energije po stanovniku i korištenje energije po stanovniku, kako bi se pokazalo "koje zemlje mogu koristiti minimalne resurse da postignu najveći stupanj održivog ljudskog razvoja".

 

Problematičnost indikatora

 

Kad se radi procjena razvoja neke zemlje, korištenje ustaljenih indikatora poput BDP-a ne govori puno - jer se iz njega ne vidi primjerice kolika je pismenost među ljudima, očekivano vrijeme života, standard života, ravnomjernost raspodjele tog bogatstva, itd. Tako se pojavila potreba za novim indikatorima koji preciznije opisuju razvijenost pojedinih zemalja, objašnjava Robert Pašičko iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Dodaje da UNDP svake godine objavljuje HDI unutar koga se javlja potreba da se u njegov izračun uzme u obzir i utjecaj na okoliš, jer zemlje koje unište svoj okoliš nepovratno i srozavaju mogućnost za vlastiti razvoj.

Pored Hrvatske, Chansarnov izračun u top devet zemalja uvrstio je Hong Kong, Mađarsku, Izrael, Maltu, Poljsku, Portugal, Švedsku i Švicarsku. Za njih se smatra da imaju sto posto učinkovitosti u korištenju minimuma resursa u postizanju trenutačne razine ljudskog razvoja.

Da bi se postiglo kontinuirano transgeneracijsko ljudsko blagostanje, potreban je održivi ljudski razvoj. Stoga, ljudski razvoj, kao i gospodarski rast i razvoj zemlje, bez brige o okolišu neće biti održiv, što izaziva nepovoljan utjecaj na dobrobit budućih generacija jer će one imati neprikladna sredstva za maksimiziranje svoga blagostanja, objašnjava se u časopisu "Procedia Environmental Sciences".

Preostalih 35 zemalja iz razvojne skupine kojoj pripada i Hrvatska trebaju smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju električne energije i korištenje energije da bi se približile održivom ljudskom razvoju.

Ova studija daje više pokazatelja ljudskog razvoja od Indeksa sretne planeta (HPI) i više pokazatelja okoliša od Indeksa održivog ljudskog razvoja (SHDI), smatra ekonomist sa Sveučilišta Bankok.

Na primjer, Norveška, koja je najbolja zemlja na temelju SHDI, samo je 46.16 posto učinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine, jer ima previše potrošnje električne energije, pokazatelj koji nije uključena u SHDI. Također, Kostarika, koji je najbolja zemlja prema pokazateljima HPI, samo je 83.5 posto učinkovita u usporedbi sa zemljama najbolje prakse iz svoje skupine prema novim indikatorima ljudskog razvoja.

Nadalje, ova studija obavještava o iznosu sredstava za koji svaka zemlja treba smanjiti opterećenje okoliša da bi se smatrala učinkovitom i imala bolju priliku za postizanje održivog razvoja.

 

U zemlji visokog ljudskog razvoja mnogi nemaju za ogrijev

 

Na suprotnom polu se nalazi Kuvajt, jer među zemljama s visokim dohotkom ima previsoku emisiju ugljičnog dioksida, potrošnju električne energije i korištenje energije. Nastavili se takva situacija, učinit će ljudski razvoj besmislenim u toj zemlji budući da će okoliš postati neprikladan za sretan život ljudi, tvrdi Chansarn. Kazahstan i Ukrajina zabrinjavaju jer su najmanje učinkoviti, što znači da daju najniže prilike za postizanje održivog razvoja, dodaje.

Vrijednost ovog istraživanja je pomak prema cjelovitom gledanju na stvari, ali ovaj pristup sam po sebi nema neku praktičnu vrijednost, ocjenjuje Pašičko i precizira: "Može se reći da smo kao država praktički uništili našu industriju, tako da imamo nižu potrošnju energije i manju emisiju po glavi stanovnika od primjerice prosjeka EU".

"Jesmo li razvijeno društvo ako si značajan postotak naših sugrađana ne može priuštiti da zagrije svoj životni prostor zimi, ako je skoro deset posto građana blokirano u banci, ako imamo visoku nezaposlenost mladih? Sve te vrijednosti bi trebalo valorizirati kroz indekse, i tek ako se smanjuju možemo govoriti da se razvijamo. Ako nam BDP raste, a ove vrijednosti padaju, i mi kao društvo se ne razvijamo nego padamo", poručuje.

Da bi dale bolju priliku za postizanje održivog razvoja, vlade zemalja moraju imati odgovarajuću politike smanjenja emisije ugljičnog dioksida, električne potrošnje i potrošnje energije na najmanje iznos, bez spuštanja sadašnje razine ljudskog razvitka, zaključuje se u članku koji Hrvatsko daje visoke izglede za održivi ljudski razvoj.

Pašičko na to dodaje: "U momentu kad se razmišljamo kockati s bušenjem nafte u Jadranu, trebamo ispravno valorizirati i rizike po okoliš koje ovdje otvaramo, te koliko nas ti rizici u budućnosti limitiraju. Umjesto na rast, trebamo staviti naglasak na razvoj, rastom stvari postaju veće, a razvojem bolje", zaključuje Robert Pašičko iz UNDP-a u Hrvatskoj.