Hrvati u svojoj zemlji postaju građani drugoga reda?

Nakon sinoćnjih rezultata predsjedničkih izbora na kojima je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila bivšeg predsjednika Ivu Josipovića u vrlo tijesnoj borbi, a dijaspora je, tvrde mediji, bila šlag na torti i podmukao način pridobivanja glasova, Facebook-om se proširila inicijativa za pokretanjem referenduma za ukidanje prava glasa dijaspore!

Podsjetimo se statistike:

Grabar-Kitarović je pobijedila u 28 država, Josipović je dobio više glasova u njih 19, dok su u tri (Indonezija, Izrael, Ukrajina) dobili jednak broj glasova, no za pobjednicu ovogodišnjih predsjedničkih izbora se najviše glasovalo u državama s najbrojnijom dijasporom, Bosni i Hercegovini, Njemačkoj i Australiji, a najveći broj glasova dobila je i u susjednoj Sloveniji, Crnoj Gori, Italiji i Mađarskoj.

Srbija je jedina susjedna država u kojoj je Josipović bio bolji od Grabar-Kitarović, osvojivši 54,03 posto nasuprot 45,97 posto HDZ-ove kandidatkinje. Srbija je ujedno i zemlja s najviše glasača od svih u kojima je pobjedio Josipović s ukupno 472 važeća listića.

U BiH je glasovalo najviše birača, bilo je ukupno 17.229 važećih listića, a Grabar-Kitarović je dobila čak 93,80 posto, odnosno 16.160 glasova, dok je za Josipovića glasovalo tek 1069 birača (6,20 posto). Slična je situacija bila i u Njemačkoj u kojoj je za Grabar-Kitarović glasovalo 94,12 posto, odnosno 10,764 izašlih, a za Josipovića te 5,88 posto ili 673 izašlih na izbore.

Broj "like-ova" iz minute u minutu raste

Pokretači ove inicijative pitaju Facebook korisnike:

Smatrate li da bi građani Republike Hrvatske o svojoj budućnosti trebali odlučivati sami? Smatrate da su glasovi dijaspore nelegitimni budući se ti ljudi ne moraju suočavati sa surovom svakodnevicom Hrvata? Pokažimo da nas ima i pokrenimo raspisivanje referenduma za ukidanje prava glasa dijaspore. 

Dodali su i primjer "kako Hrvati u svojoj zemlji postaju građani drugoga reda"

Zanimljiv podatak došao je iz Istre. Naime, Vlada RH i Istarska županija potpisali su još davne 2005. godine pismo namjere o izgradnji studentskog centra u Puli.

Dvije godine nakon, točnije 2007. godine ista je Vlada odlučila iz proračuna izdvojiti 360 milijuna kuna za potpunu obnovu studentskog centra u Mostaru. Kako je priča završila?

Projekt u Mostaru realiziran je u godinu dana, otvoren je već 2008. godine. Na opetovane upite iz Istarske županije, odgovor tadašnje Vlade bio je: 'Nemamo predviđena sredstva u proračunu za vaš projekt.'.

Tako je pulski studentski centar bio na čekanju sve do 2012. kada je izgradnja započeta, što je samo jedan od dokaza kako Hrvati u svojoj zemlji postaju građani drugoga reda.