Ukrajina i proruski pobunjenici vode u petak žestoke borbe za kontrolu strateškog željezničkog čvorišta kod grada Debalceva koji spaja dva glavna pobunjenička područja zaoštrivši borbe usprkos mirovnom sporazumu postignutom uz posredovanje Njemačke i Francuske.

Primirje stupa na snagu u nedjelju, a njime se predviđa i povlačenje teškog naoružanja, uglavnom odgovornog za stradavanje više od 5000 ljudi od početka sukoba prije 10 mjeseci.

Obje strane se međusobno optužuju za stradavanje civila, a prema najnovijim informacijama, dvoje je ubijeno i šest ranjeno kada je granata pogodila prepun kafić u gradu Ščastija pod kontrolom regularne ukrajinske vojske. Taj se grad nalazi u neposrednoj blizini Luhanska, uporišta proruskih separatista.

"Gradski sustav grijanja je onesposobljen, opskrba vodom otežana zbog oštećenja, električni vodovi prekinuti....tako se dakle priprema za sveobuhvatno primirje", kazao je čelnik gradskih vlasti Henadij Moskal. Pobunjenici pak optužuju ukrajinske snage za granatiranje svojih uporišta, Donecka i Horlivke, gdje je, kako tvrde, poginulo troje djece.

Glasnogovornik ukrajinske vojske je priopćio da je u posljednja 24 sata ubijeno osam vojnika, a 34 je ranjeno.

"Ova noć nije bila nimalo mirna. Neprijatelj je granatirao položaje protuterorističkih snaga s istim intenzitetom kao i prije", priopćila je ukrajinska vojska.

Sporazum koji su u četvrtak, uz posredovanje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea potpisali proruski separatisti i Kijev, predviđa primirje koje stupa na snagu u nedjelju u ponoć po kijevskom vremenu (subota 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu) i povlačenje zaraćenih strana i njihova teškog oružja. Usto, po novom ustavu koji se treba donijeti do kraja 2015., područja Donecka i Luhanska će dobiti veću autonomiju.

Pobunjenici su dobrano napredovali od prošlog primirja u rujnu, pa novi dogovor predviđa povlačenje njihov naoružanja za 75 kilometara, dok se Ukrajinci moraju povući za 25 kilometara, čime se dobiva tampon zona široka 50 kilometara. Tu bi zonu trebali nadgledati promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), što također znači još više teritorija izvan kontrole Kijeva.

Dogovor je za sada spriječio dopremu američkog oružja Kijevu, a iako su Sjedinjene Države "izrazile zadovoljstvo" postignutim dogovorom, poručuju da se mora "popratiti trenutačnim i konkretnim koracima".

"Zalaganje Rusije i separatista ocjenjivat ćemo po njihovim postupcima, a ne riječima", upozorio je američki državni tajnik John Kerry u trenutku kada su napetosti SAD-a i Moskve dosegnule najvišu razinu od Hladnog rata.

Daleko od bojišnice u petak je, samo dan nakon postignutog mirovnog sporazuma, isplivalo neslaganje oko toga da li je amnestija za pobunjenika ili puštanje na slobodu ukrajinske pilotkinje koju drži Rusija, dio mirovnog dogovora. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da Moskva očekuje primjenu svih odredbi primirja, no Rusija, međutim, nije obećala puštanje na slobodu ukrajinske pilotkinje Nadežde Savčenko. Peskov trvrdi da će o njezinoj sudbini odlučiti ruski sud. Ukrajina je pak objavila da nije pristala na amnestiju svih pobunjenika, što je izazvalo bijes separatista.

Zapadni diplomati su potvrdili da EU, usprkos primirju, u ponedjeljak kreće s novim krugom sankcija protiv 19 ukrajinskih separatista i Rusa. Sankcije EU-a i SAD-a veliki su pritisak na rusko gospodarstvo koje je pogođeno i velikim padom cijena nafte. Ruski ministar gospodarstva je izrazio nadu da će sankcije uskoro biti ukinute.