Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko poručio je u nedjelju u Jasenovcu kako strahote tamošnjeg ustaškog logora opominju sve i nakon 70 godina, jer, kako je istaknuo, ideje fašizma ni danas nisu potpuno poražene.

"Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika", naglasio je Leko.

Dodao je i da nas te strahote pozivaju i opominju da se odlučno suprostavimo svakoj politici mržnje, nejednakosti, nesnošljivosti i nasilja među ljudima, narodima i državama. U tom smislu je upozorio kako ni današnji svijet nije lišen zla mržnje, te da je stoga borba protiv diskriminacije i danas važna. "U svijetu mir ni danas nije trajno sačuvan, niti su potpuno poražene ideje fašizma", rekao je Leko.

I danas, naglasio je, moramo biti osjetljivi i reagirati na recikliranje pobijeđenih i nedemokratskih ideja iz prošlosti i osuđivati ih. Dodao je da je Hrvatska imala snage i odlučnosti preispitati vlastite političke korijene, "a to smo učinili demokratski i s nacionalnom sviješću i ponosom, ali i kritički".

Leko je kazao i da podsjećanjem na zločine pružamo priliku mladim generacijama da čuju povijesnu opomenu Jasenovca i drugih stratišta. "Nikada ne smijemo dopustiti da žrtve ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu budu zaboravljene, ili još gore, da bilo tko pokuša umanjivati ili čak negirati ustaške zločine", rekao je. Naglasio je i kako Republika Hrvatska nije i ne želi biti sljednica NDH, već su njezine vrijednosti antifašizam "i na njima gradimo našu državu i društvo".

U Spomen-području Jasenovac u nedjelju je obilježena 70. obljetnica proboja zatočenika iz koncentracijskog logora. Ujutro 22. travnja 1945. godine oko 600 zatočenika, od preostalih 1.073 muških zatočenika, predvođeno Antom Bakotićem pokušalo je bijeg iz logora, a proboj je preživjelo njih 90. Preostale zatočenike ustaše su ubili i spalili zajedno sa logorskim objektima. Isti dan proboj su pokušali i zatočenici iz radne grupe Kožara, smještene u središtu Jasenovca, pri čemu je od 167 zatočenika proboj preživjelo njih 12.

Počast žrtvama ustaškog logora uz preživjele logoraše, predstavnike državnog vrha - premijera Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, izaslanika predsjednice Republike Branka Lustiga, predsjednika Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca i ministara, došli su odati predstavnici političkih stranaka, predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, stranih veleposlanstava te izaslanik pariškog Memorial De La Shoah iz Pariza, kao i izaslanik United States Holocaust Memorial museum iz Washingtona Steven Luckert.

Vijence kod spomenika "Cvijet" položili su predstavnici preživjelih zatočenika jasenovačkih logora iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, izaslanstva Predsjednice Republike, Hrvatskog sabora i Vlade. Vijence su položila i izaslanstva Srpskog narodnog vijeća, kordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Sisačko-moslavačke županije, Općine Jasenovac, nezavisni saborski zastupnik za 12 nacionalnih manjina Veljko Kajtazi, te izaslanstva Židovske vjerske zajednice Bet Izrael, Grada Zagreba, Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, Matice hrvatske, Javne ustanove Memorijalni centar Domovinskog rata u Vukovaru te saborskog Kluba nacionalnih manjina i Savjeta za nacionalne manjine RH.