Njemačka je prije dvije godine prilikom primanja Hrvatske u Europsku uniju bila među članicama koje su iskoristile svoje pravo i uvele zabranu zapošljavanja hrvatskim radnicima na dvije godine. Iako se do nedavno mislilo kako će ta, za naše radnike i najpoželjnija zemlja, tu zabranu i produžiti, Njemačka je odlučila ukinuti ju. To je prije dva dana najavio i ministar rada, Mirando Mrsić, te dodao kako zbog te odluke ne očekuje poremećaje na hrvatskom tržištu rada.

"Osim Njemačke koja je uvijek bila naša emitivna zemlja, ne vidimo neko zapošljavanje u drugim zemljama. Ovo otvaranje neće što se tiče tržišta tih zemalja dovesti do poremećaja tržišta," kaže Mrsić.

Iako nema službenih podataka koliko je građana zapravo reklo "zbogom" Hrvatskoj od ulaska u Europsku uniju, samo je na primjer Njemačka, koja je uvela zabranu zapošljavanja, svejedno izdala 26 tisuća radnih dozvola. Dozvole će ukinuti i većina preostalih članica koje su ih aktivirale, a Mrsić ne očekuje neki veliki val iseljavanja radne snage iz Hrvatske zbog te odluke.

"Ne očekujem da će u Hrvatskoj biti bitnih poremećaja rada zato što će naglo otići naša radna snaga u te zemlje," kaže Mrsić.

Da zbog ove konkretne odluke neće biti pojačanog iseljavanja misli i demograf Anđelko Akrap, iako kaže kako Hrvatska sa iseljavanjem ima kroničan problem. Naglašava kako su razvijene zemlje poput Njemačke, unatoč zabrani, kada bi nekoga željele, sve učinile da ga i dovedu, tako da su oni radnici koji su Njemačkoj bili potrebni, a Hrvatska ih je imala, i do sada odlazili ondje na rad.

"Tako da ove sve kvote i ograničenja koja su bila do sada ništa nisu sprječavale iseljavanje iz Hrvatske to su samo floskule visoko razvijenih zemalja," rekao je Akrap.

Pravo da uvedu zabranu zapošljavanja za Hrvatsku od 1. srpnja 2013. godine iskoristilo jen 13 članica EU-a. Deset bi ih zabrane ovoga ljeta trebalo ukinuti, na snazi će, na još barem 3 tri godine, kako sada stvari stoje ostati u Sloveniji, Austriji i Velikoj Britaniji.