Apel
Međunarodna akcija za zaštitu Jadranskog mora
„Zaustavite ludu utrku za "crnim zlatom" i zaštitite Jadransko more i obalu od napada naftnih kompanija. Pokrenite drugačiji, okolišno i društveno prihvatljiv ekonomski razvoj."
Apel su na današnji dan (20.6.2015.) uputile iz Rovinja koalicija hrvatskih okolišnih organizacija S.O.S. za Jadran i talijanska organizacija Legambiente zajedno s mnogim drugim okolišnim organizacijama iz svih zemalja na obalama Jadrana.
Apel je upućen s broda Golettaverde (Zelena škuna), ujedno i povijesne putujuće kampanje za zaštitu mora organizacije Legambiente, koja ove godine na svoj višemjesečni put kreće upravo iz Rovinja kako bi se skrenula pozornost na problem eksplotacija nafte u Jadranu. Mnoge okolišne i druge organizacije i institucije iz 6 jadranskih država potpisale su deklaraciju #StopSeadrilling - NO OIL.
Danas je na programu simultana akcija na svim obalama Jadrana. Sve organizacije ali i građane koji se protive eksploataciji nafte u Jadranu pozvali smo da istaknu transparent s porukom protivljenja i time daju svoj doprinos zajedničkoj kampanji.
Jadran je zbog zatvorenosti i vrlo slabe izmjene voda vrlo osjetljivo more, a njegov je krkhi ekosustav već sada pod velikim pritiskom.Broj aktivnih dozvola za eskploataciju nafte i plina dosegao je u Italiji brojku 78, u postupku izdavanja je 29 dozvola, dok je zahtjeva za izdavanje novih dozvola 24. Osim toga, u lipnju je talijanska Vlada dala zeleno svjetlo dvjema kompanijama za seizmičko istraživanje podmorja Jadranskog mora na površini većoj od 45.000 km2.Procijenjena količina ugljikovodika u talijanskom podmorju iznosi 10 millijuna tona, št bi zadovoljilo talijanske potrebe za energijom samo 8 tjedana.
Istražna polja se na hrvatskoj strani protežu na čak 94% Jadrana tj. na 38.822 km2 i do sada je izdano10 dozvola za istraživanje i eksploataciju. U Italiji Hrvatskoj je tako pokriveno područje od 55.595 km2 mora.
«Odluka da se ide u eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, koju su donijele Italija, Hrvatska i druge jadranske države je anakrona i kratkovidna», riječi su GiorgiaZampettija, odgovorne osobe za znanstvena istraživanja u organizaciji Legambiente, « i ta je odluka u potpunoj suprotnosti sa strategijama borbe protiv klimatskih promjena te predstavlja veliki rizik za zelenu i zdravu ekonomiju cijelog područja. Stoga je nužno uspostavljanje dijaloga između Italije, Hrvatske i drugih zemalja Jadrana kako bi se na višoj razini i mimo nacionalnih granica raspravilo o željenoj budućnosti Jadranskog mora.».dodao je Zampetti.
Dušica Radojčić, u ime koalicije «S.O.S. za Jadran»: «Bilateralne odnose jadranskih država vrlo često obilježavaju politički problemi povezani s neriješenim pitanjima granica ili prava na eksploataciju resursa (poput ribarstva), te tako pitanja održivosti i zaštite Jadrana uvijek ostaju u drugom planu. Autistične nacionalne politike planiranja maksimalnog korištenja Jadrana nikada ne uzimaju u obzir dugoročno kumulativno djelovanje svih zaintereisranih strana. Planovi za eksploataciju nafte u Jadranskom moru Italije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije, koje Vlade tih zemalja donose neovisno jedne o drugima, primjer su koji najbolje ilustrira situaciju. Pozivanje na pravo na prekomjernu eksploataciju "jer i susjedi to čine", kompetitivna politiku, uzajamno optuživanje i nametanje agresivnog javnog diskursa koji diktira politika potrebno ja zamijeniti zajedničkom zašttom Jadrana i protivljenjem opasnim projektima poput bušenja nafte.»
Kako stoji u studiji koju je izradio Norveški institut za istraživanje mora, ribarstvo je jedan od sektora koji će u najvećoj mjeri biti pogođen posljedica eksploatacije ugljikovodika u Jadranui pretrpjet će smanjivanje ulova od oko 50% u područjima u blizini zona u kojima će se vršiti seizmička istraživanja podmorja air-gunovima. Slično vrijedi i za turističku djelatnost koja riskira velike gubitke zbog negativnog utjecaja naftnih platformi.Najveći dio profita ide i ići će privatnim kompanijama, dok će eventualne i moguće štete morati sanirati zajednica.
Iz svih navedenih razloga organizacije koje potpisuju deklaraciju #StopSeadrilling - NO OIL danas prosvjeduju i zahtijevaju od svojih vlada zaštitu obustavljanje eksploatacije nafte i zaštitu Jadranskog mora.
Vezane vijesti
-
Ministri vanjskih poslova Slovenije, Hrvatske i Italije potpisali su u srijedu na Brdu kod Kranja zajedničku izjavu o zaštiti sjevernog Jadrana, nakon plenarnih razgovora o zajedničkoj suradnji na tom području.
-
Državni ured za reviziju utvrdio je kako Hrvatska nema dostatnu opremu za sprječavanje i ograničavanje onečišćenja mora većih razmjera.
-
-
Hrvatska će zaštititi 30 posto Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom te će do 2030. zasaditi dodatnih milijun stabala godišnje, rekao je u utorak u Glasgowu premijer Andrej Plenković istaknuvši da će klimatske promjene nepovratno pogoršati živote no da se ambicioznijim djelovanjem to može ublažiti.
Izdvojeno
-
U Dalmaciji će s promjenjivom naoblakom gdjegod pasti uglavnom samo malo kiše, i to češće prema otvorenom malo do umjereno valovitom moru
-
U organizaciji Hrvatskog odbojkaškog saveza i OK Zadar od petka, 17. siječnja do nedjelje 19. siječnja održat će se završnica prvenstva Hrvatske u odbojci za juniorke i juniore.
-
Najava događanja u Gradskoj knjižnici Zadar za tjedan od 20. do 25. siječnja 2025.
-
Jeste li se ikada zapitali zašto vas obuzme neobjašnjiv umor nakon obilnog ručka? Ovaj fenomen, poznat kao postprandijalna somnolencija, često je iskustvo mnogih, no rijetko tko razumije njegove stvarne uzroke.
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.