U Hrvatskoj stranci umirovljenika predlažu da građani koji nisu cijeli radni vijek uplaćivali u drugi mirovinski stup - jer je ta obveza uvedena tek 2002. godine - dobivaju nadoknadu mirovine za godine provedene samo u prvom mirovinskom stupnju, piše Novi list

Što će biti s drugim mirovinskim stupom i mirovinama koje će se iz njega isplaćivati? Iako je Vlada odustala od prošlogodišnje ideje da se uplaćivanje u drugi mirovinski stup »zamrzne«, te da se obaveznih pet posto od bruto plaće proslijedi ili državnom proračunu, ili prvom mirovinskom stupu, rasprave o načinu poslovanja fondova koji »čuvaju« buduće mirovine, te o tome koliko se ta ulaganja isplate ne prestaju.

Jedan od razloga tome je u činjenici kako će 2015. godine u mirovinu po prvi puta otići manji broj građana koji će dio mirovine dobivati i iz drugog stupa.

»Ove godine u mirovinu iz fondova još ne mogu otići građani s punim stažom ili s navršenim godinama potrebnim za starosnu mirovinu. Možda će u tu mirovinu otići građani s beneficiranim stažom ili invalidi, ali jasno je da zbog kratkoće štednje to neće biti blistave mirovine«, kaže Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika naglašava kako se HSU, kao stranka vladajuće koalicije, »nikad nije zalagala za nacionalizaciju ili ukidanje drugog stupa. Nemamo pravo uništiti očekivanja ljudi koji se nadaju da će štedeći 30-40 godina imati dobru mirovinu iz dva mirovinska stupa. Ali, uvijek smo raspoloženi za poboljšanja i nove računice«, smatra Hrelja.

Imovina građana pohranjena u obaveznim mirovinskim fondovima prošle je godina iznosila 65,7 milijardi kuna. U članstvu fondova danas je milijun i 700 tisuća građana koji su obavezni odvajati pet posto bruto plaće u drugi stup mirovinskog osiguranja, koji predstavlja osobnu mirovinsku štednju svakog građana. Ta će štednja, koju možemo pregledavati i sustavom e-Građani, činit će dio mirovine, zajedno s djelom koji će dopasti iz prvog mirovinskog stupnja što se zasniva na međugeneracijskoj solidarnosti. Građani koji uplaćuju i u treći dobrovoljni mirovinski stup, dobivat će svoj dio i iz te mirovinske štednje.

U Hrvatskoj stranci umirovljenika predlažu da građani koji nisu cijeli radni vijek uplaćivali u drugi mirovinski stup - jer je ta obveza uvedena tek 2002. godine - dobivaju nadoknadu mirovine za godine provedene samo u prvom mirovinskom stupnju.

»Predlažemo da se i u drugom stupu dodaje 27 posto za godine provedene samo u prvom mirovinskom stupu,« kaže Silvano Hrelja, koji podsjeća da korisnici mirovina iz prvog stupa to već imaju. Koliko će to konkretno iznositi, ovisi o uplatama osiguranika, ali jasno je kako će građani koji danas imaju veće plaće - pa tako više izdvajaju u drugi mirovinski stup - sutra imati bolje mirovine. »Siguran sam da građani s iznadprosječnim plaćama mogu računati na lijepu mirovinu. Ali, tu se radi samo o trideset posto ljudi, koji imaju više od današnje prosječne plaće od 5700 kuna«, napominje predsjednik HSU.

Naravno, obavezna izdvajanja iz plaće, koja idu u osobnu mirovinsku štednju, fondovi su dužni »oplemeniti« ili im barem zadržati vrijednost, a način na koji to čine redovito je meti kritika. U javnosti se može čuti kako mirovinski fondovi premalo ulažu u dionice, odnosno kako su im prinosi premali.

U 2013. godini prinosi mirovinskih fondova iznosili su 10,4 posto, dok na godišnjoj razini od 2002. godine iznose 3,75 posto. »Prinosi fondova su u gornjem djelu prinosa fondova na razini EU. Teško je reći može li se bolje gospodariti, ali kad se gleda kroz 13 godina imamo godišnji prinos u prosjeku od 3,75 posto, koji se kumulira kroz godine, vidjet ćemo da smo u gornjem djelu EU zemalja koje imaju fondove takvog tipa«, objašnjava Silvano Hrelja, koji se slaže s djelom kritika da mirovinski fondovi neadekvatno plasiraju kapital kojim raspolažu.

»Naši fondovi previše se bave obveznicama države, a premalo su institucionalni investori. Trebali bi više investirati u udjele u dobrim kompanijama, kakva je Podravka, te razvijati kompanije da građani od toga imaju koristi. Što se nas tiče, fondovi mogu postati vlasnici HEP-a ili graditi elektrane i slične objekte. Napokon, građani vole prigovarati da država fondovima za obveznice plaća dvije i pol milijarde kuna godišnje. Što bi to bilo bolje plaćati stranim bankama,« dodaje predsjednik HSU Hrelja.

Rasprave izazivaju i troškovi koje mirovinski fondovi naplaćuju građanima koji kod njih štede. U prošloj godini, njihova je naknada bila oko dvjesta milijuna kuna, a bila bi i veća da im HANFA nije nekoliko puta smanjivala naknadu. Kako raspolažu javnim novcem mirovinski fondovi će ove godine po prvi puta predočiti Hrvatskom saboru, koji će raspravljati o njihovim izvješćima o radu.

»Fondovi jesu privatne tvrtke, ali rade javni posao i o tome javnost treba biti obaviještena,« podsjeća Silvano Hrelja.