Hrvatska je po podacima Državnog zavoda za statistiku i u 2014. godini imala negativan prirodni prirast stanovništva jer je broj rođenih bio manji za 11.273 od broja umrlih, a riječ je o najvećem negativnom prirastu od 2003. godine.

Po tim je podacima u Hrvatskoj lani bilo 39.566 rođenih, a umrlih je bilo 50.839 osoba.

Nastavljen je tako dugogodišnji trend negativnog prirodnog prirasta jer usporedba s ranijim statističkim podacima pokazuje da je posljednji pozitivan prirodni prirast u Hrvatskoj zabilježen 1997. godine.

Statistički podaci slični lanjskima zabilježeni su 2003. godine kada je rođeno 39.668 djece, a umrlo 52.575 osoba, što je rezultiralo negativnim prirodnim prirastom od 12.907 osoba.

Da hrvatska demografska slika postaje sve lošija pokazuje podatak po kojem nije rijetkost da negativni prirodni prirast iznosi više od 10.000, što je pokazala 2013., kada je bilo 10.447 više umrlih nego rođenih i 2007. kad je negativna razlika iznosila 10.457. No svih ostalih godina, promatrajući od 2003. negativni prirast nije bio manji od 7.837.

U proteklom desetljeću najviše rođenih, njih oko 44.5770 bilo je u 2009. godini, iako je visok mortalitet od 52.414 osoba uzrokovao negativan prirodni prirast od 7837 osoba. Iako negativna, to je bila najbolja hrvatska demografska statistika desetljeća.

S oko 19.501 sklopljenih brakova te oko 6570 razvoda također je u 2014. nastavljen negativni trend.

Statistika o prirodnom kretanju stanovništva pokazala je da se u inozemstvo odselilo oko 21.000 hrvatskih građana, dok se u Hrvatsku doselilo oko 10.000 građana. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj krajem 2014. bilo 4,225.000 stanovnika.

Zbog dugotrajnog smanjenja stanovništva Hrvatska se suočava i sa smanjenjem radno aktivnog stanovništva, te povećanom potrebu za skrb ostarjelog stanovništva što opterećuje proračun u području mirovinske, socijalne i zdravstvene skrbi.