Događaji

Prirodni prirast

Zagora i otoci rapidno izumiru

Zagora i otoci rapidno izumiru

Veće urbane sredine poput Splita i Zadra bilježe pozitivan prirodni prirast

Proučavajući izvješća, došli se do zaključka: mali gradovi, općine na otocima i u Dalmatinskoj zagori, te Šibensko-kninska županija rapidno umiru! Uspoređujući nove podatke s onima iz proteklih godina, deseci mjesta u blizini Sinja, Knina, Imotskoga i u šibenskom zaleđu doslovce su pred izumiranjem.

 

U urbanim sredinama, napose Splitu i Zadru, stanje je puno povoljnije, te se bilježi pozitivan prirast. Jakov Gelo, istaknuti stručnjak za socijalnu geografiju i demografiju, ističe da su podaci koje objavljujemo zanimljiv i ekskluzivan pokazatelj kretanja stanovništva u Dalmaciji u 2008. godini.

- To su novi, neobrađeni podaci iz matičnih ureda koje ni ja još nisam dobio, pa ih ne mogu tumačiti. No, podaci mogu biti korisni za javnost kako bi se prikazalo stanje stanovništva u Dalmaciji, ali svakako se oni još moraju dodatno obraditi. U velikoj većini podaci koje objavljujete su realno stanje stvari - kaže Gelo, dodajući da će podatke iz 2008. godine  Državni zavod za statistiku objaviti tek u sedmome mjesecu ove godine.

Podaci pokazuju kako se najmanje rađa a najviše umire u Šibensko-kninskoj županiji - od 20 općina i gradova, u njih čak 17 je veći broj umrlih nego rođenih.

U njihovo vrijeme demografska slika bila je drugačija
U Drnišu tako, primjerice, 107 osoba je umrlo, a rodilo se svega 54 djece, u Skradinu je umrlih 87, a 28 rođenih. U svim većim gradovima u zemlji prisutan je prirodni prirast, samo je u gradu Šibeniku daleko više umrlih nego rođenih - umrlo je 493 ljudi, a rodila se tek 403 djeteta.

Nedaleko Imotskoga, najteža je situacija u općinama Šestanovcu i Zagvozdu. Miroslav Gaće, načelnik općine Zagvozd, u kojem je prošle godine umrlo 28 ljudi, a rodilo se njih 9, kaže da mu je teško slušati te podatke.

- Tu je problem iseljavanja, a i oni koji ostaju u Zagvozdu se baš i ne trude zasnovati bračnu zajednicu. Evo ja se mogu odmah sjetiti 11 momaka od 25 do 50 godina koji su samci, iako ima žena oko njih. Ne znam je li ovdašnje muškarce strah žena ili je to nešto drugo - kaže načelnik, navodeći kako je on svoju obvezu ispunio.

- Ja imam troje djece, ali imam i dva brata - jedan mlađi, a jedan stariji - koji su neoženjeni. Stimuliramo svako novorođeno dijete s 2000 kuna, stipendiramo studente i trudimo se ljude privući u naš kraj - kaže načelnik.

Načelnika općine Klis Marka Galića smo zamolili da nam prokomentira negativan trend u Klisu i okolnim naseljima proteklih godina. Naime, u 2008. godini u Klisu je umrlo 50 ljudi, a rodilo se samo 34 djece.

- Svako novorođeno dijete pomažemo s tisuću kuna, a taj će se iznos povećavati. Želimo spriječiti i daljnje iseljavanje gospodarskim programima, nadamo se da ćemo taj trend preokrenuti. Nije mi baš lako slušati te podatke, ali trudimo se zadržati ljude u mjestima, kao i vratiti one koji su se odselili - kaže načelnik.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je situacija puno povoljnija. U dubrovačkom matičnom uredu se bilježi 1149 rođenih i 717 umrlih. U Metkoviću se bilježi 284 rođenja i 129 smrti.

U Dalmaciji se bilježi i pozitivan prirodni prirast u većim urbanim sredinama, poglavito Splitu gdje je rođenih 1702, a umrlih 1682. U Zadru je rođeno 792, a umrlo 658 osoba. Prirodan prirast ima i općina Dicmo u kojoj je umrlih 28, a rođenih 44.

U Solinu je rođena 321 osoba, a umrlo ih 175. Također izniman prirodan prirast imaju Kaštela s 408 rođenih i 284 umrlih, te Sveti Filip i Jakov - 47 rođenih i 35 umrlih, Škabrnja - 27 rođenih i 11 umrlih.

Popis gradova i općina koje bilježe negativni trend je poduži. U Šibeniku je on 403 rođena i 493 umrla, Klis 24-50, Muć 55-79, Šestanovac 21-59, Drniš 54 - 107, Knin 136 - 156, Pašman 16 - 24, Obrovac 27 - 52, Preko 27 - 61, Jelssa 39 - 47, Podgora 15 - 21, , Komiža 9 - 23, Bol 14 - 23, Hvar 35 - 39....


Reci što misliš!