Moglo bi se reći da su naši učenici uglavnom dobro "kalkulirali" i procijenili da će im položen jedan ili dva izborna predmeta na maturi biti dovoljni za upis željenog studija

Koliko bi maturant trebao položiti izbornih predmeta na državnoj maturi da bi povećao šanse za upis na željeni fakultet i za koje se predmete odlučiti, pitanje je koje maturante gimnazija, ali i drugih srednjih škola zaokuplja otkako je prije šest godina u hrvatsko srednje školstvo uvedeno polaganje ispita državne mature, čije rezultate visoka učilišta vrednuju prilikom upisa u studijske programe.

Prema podacima Nacionalnog centra za vanjskog vrednovanje obrazovanja (NCVVO), od maksimalno šest izbornih predmeta koji se mogu polagati u jednom ispitnom roku, najviše maturanata iz gimnazija i strukovnih škola odluči se za polaganje samo jednog izbornog predmeta, a nešto manji broj učenika, uglavnom gimnazijalaca, polaže dva predmeta.

Polaganje ispita državne mature za gimnazijalce je obveza, a za ostale četverogodišnje srednje škole ostaje izbor (uz obranu završnog rada) koji će im omogućiti nastavak školovanja i upis na željeni fakultet. Kandidati u redovnom školstvu, ali i oni izvan njega, koji polažu državnu maturu, moraju položiti obvezni dio mature tj. predmete - matematiku, hrvatski i strani jezik (osnovnu ili višu razinu, po izboru). Kako bi ispunili uvjet za upis nekog studijskog programa maturanti se odlučuju i za polaganje izbornih predmeta.

 

Gimnazijalci polažu po jedan ili dva predmeta, učenici strukovnih škola uglavnom jedan izborni predmet

 

U jednom ispitnom roku mogu polagati najviše šest izbornih predmeta, no tek se nekolicina učenika odvaži za polaganje tolikog broja predmeta.

Većina ih "izračuna" koji će im broj položenih izbornih predmeta biti dovoljan za upis u željeni studijskih program i odluče se za predmete u kojima su bolji. Prema statistici NCVVO, koji je zadužen za organizaciju i provođenje državne mature, najviše maturanata iz gimnazija i strukovnih škola odluči se za polaganje samo jednog izbornog predmeta na državnoj maturi.

Ove je školske godine u proljetnom roku polaganju državne mature pristupilo 36 tisuća učenika i oko 4,5 tisuća kandidata izvan redovitog sustava školovanja.

Od preko 36.000 redovitih učenika, najviše njih na državnoj maturi polagalo je jedan izborni predmet. U toj skupini prednjače učenici strukovnih škola, njih 8.277 polagalo je samo jedan izborni predmet, a za samo jedan izborni predmet odlučilo se i 5.825 gimnazijalaca.

Za polaganje dva izborna predmeta odlučilo se nešto manje učenika gimnazije, njih 4.149, kao i 2.936 onih iz strukovnih škola.

Kako broj izabranih predmeta raste, tako se u odnosu na tu brojku smanjuje broj učenika koji su ih spremni polagati pa se za polaganje tri predmeta odlučilo 2.159 maturanata iz gimnazija i 712 učenika iz strukovnih škola. Listu od čak šest izbornih predmeta prijavilo je svega 19 gimnazijalaca i 8 učenika iz strukovnih škola.

Ove godine najviše se prijavljivala fizika

Izborni predmeti koji se mogu polagati na državnoj maturi su - Psihologija, Etika, Geografija, Politika i gospodarstvo, Kemija, Vjeronauk, Povijest, Informatika, Biologija, Logika, Glazbeni, Fizika, Sociologija, Likovni i Filozofija, a u jednom roku kandidat ih može prijaviti maksimalno šest.

Kod biranja izbornih predmeta najviše redovnih učenika, njih 8.228, ove se godine odlučilo za polaganje fizike. Politiku i gospodarstvo izabralo je 7.846 učenika, biologiju 7.019 učenika, psihologiju 4.115 učenika i kemiju 3.463 učenika.

Kako najbolje izabrati i koje predmete polagati učenici se mogu informirati na mrežnoj stranici www.postani-student.hr, gdje oni koji žele studirati prijavljuju ispite državne mature i studijske programe putem Nacionalnoga informacijskog sustava prijava na visoka učilišta. Na toj stranci nalaze u rubrici "Studijski programi" i detaljne informacije o uvjetima koje visoka učilišta traže.

 

Fakulteti traže različite uvjete

 

Sva su visoka učilišta prihvatila rezultate državne mature kao jedan od uvjeta za rangiranje kandidata za upis na studijske programe, no same uvjete određuju sama učilišta.

Uz vrednovanje rezultata državne mature, kako iz općih, tako i izbornih predmeta, bodovima se vrednuju i ocjene iz srednje škole, dodatna postignuća učenika, a mnogi traže i dodatne provjere posebnih znanja, vještina i sposobnosti koje drže potrebnim za uspješno studiranje. Zbroj svih tih uvjeta daje broj bodova s kojima se na kraju formiraju liste poretka za upis. Ne traže sva visoka učilišta ni isti broj položenih predmeta niti predmete vrednuju jednako, neki traže višu - A razinu polaganja obveznih predmeta, nekima je dovoljna osnovna razina za pojedine programe, pa su dobra informiranost o uvjetima koje fakulteti traže ključni za pripremu.

Dobre ocjene tijekom srednje škole početni su kapital koji povećava šanse za upis na fakultet jer ih većina vrednuje prosjek svih ocjena iz srednje škole. Bodovi koji se dobivaju za uspjeh na državnoj maturi, a naročito za izborne predmete variraju, ovisno o studijskim programima.

Za upis na fakultet uglavnom su dovoljni jedan ili dva izborna predmeta

Moglo bi se reći da su naši učenici uglavnom dobro "kalkulirali" i procijenili da će im položen jedan ili dva izborna predmeta na maturi biti dovoljni za upis željenog studija jer većina fakulteta uvjetuje polaganje samo jednog izbornog predmeta (od više ponuđenih) ili se eventualno boduju dva predmeta.

Filozofski fakultet u Zagrebu, primjerice, kod upisa većine studijskih programa ostavlja širok izbor predmeta koji se mogu polagati, listu od njih osam ili trinaest, a dovoljno je položiti samo jedan izborni predmet, bilo koji od navedenih, da bi se dobilo dodatne bodove. Zagrebački stomatološki fakultet vrednuje prosjek ocjena iz srednje škole, traži A razinu obveznog dijela mature, a za dodatne bodove obvezno je položiti na maturi jedan od tri izborna predmeta - Kemiju ili Biologiju ili Fiziku. Fakultet uz to sam provodi i test psihomotorike.

Zagrebački Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije za studijski program - kemija i inženjerstvo materijala vrednuje prosjek svih ocjena u srednjoj školi, obvezni dio mature matematiku A razine boduje se s 42 posto, a hrvatski i strani jezik dovoljan je na B razini i ne nosi bodove. Od izbornih predmeta navedeni su "Kemija ili Biologija ili Fizika", ali uz napomenu - "Pristupnik ne mora položiti niti jedan od tri navedena predmeta. Polaganjem jednog predmeta stječu se dodatni bodovi. Najbolji rezultat vrednovat će se s 18 posto".

Za studij farmacije na Farmaceutsko-biokemijski fakultetu u Zagrebu od izbornih je predmeta obvezno položiti kemiju, a biologiju nije. No, položena biologija donosi dodatno jednaki postotak bodova kao i kemija tako da je svakom kandidatu jasno da bolje šanse za upis ima ako položi oba predmeta.

Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu za program ekonomije ili poslovne ekonomije vrednuje se prosjek ocjena, u obveznom dijelu mature traži se A razina hrvatskog jezika, ali je dovoljna osnovna - B razina matematike i stranog jezika. Izborni predmet Politika i gospodarstvo nije obvezna no donosi 20 posto bodova ako se položi.

Znači da je za dobru pripremu upisa ključno dobro informiranje o svim uvjetima koje visoka učilišta traže i uglavnom jedan ili dva izborna predmeta položena na državnoj maturi.