Suočena s najgorom izbjegličkom krizom nakon Drugog svjetskog rata, Europska unija sprema se na mogućnost održavanja izvanrednog summita posvećenog tom problemu, a ministri unutarnjih poslova Unije intenzivno rade na pronalaženju rješenja nakon što je broj izbjeglica i migranata koji prelaze Sredozemno more na putu za Europu već premašio 300.000 ove godine, dok je u cijeloj 2014. bilo zabilježeno njih 219.000, javljaju svjetske novinske agencije.

Izbjeglice i migranti lake su žrtve krijumčara koji ih za velike novčane iznose prebacuje do obala Grčke i Italije u prenatrpanim čamcima i manjim brodovima, koji su često u lošem stanju pa se događaju tragedije. Međutim, nisu sigurni ni kada dođu do Europe jer tada opet stupaju na scenu krijumčari. U pokušaju prelaska Sredozemlja ove je godine poginulo više od 2500 ljudi.

Strahuje se da se oko 200 izbjeglica utopilo u posljednjoj pomorskoj havariji prenapučenih plovila pokraj libijske obale, dok se broj mrtvih migranata koji su se ugušili u kamionu u Austriji popeo na 71. "U kamionu je pronađeno 71 tijelo, 59 muškaraca, osam žena i četvero djece, djevojčica od jedne do dvije godine i trojica dječaka od 8, 9 i 10 godina. Dokumenti koje smo pronašli upućuju na to da su iz Sirije", rekao je na konferenciji za novinare Hans Peter Doskozil, načelnik policije u pokrajini Gradišću.

Napušteni kamion u četvrtak je pronađen na zaustavnom traku autoceste na istoku Austrije, blizu mađarske granice. Prva procjena o 20 do 50 trupala objavljena je u četvrtak nakon jeziva otkrića tijekom jutra. Brojanje trupala bilo je otežano zbog toga što su tijela bila u poodmaklom stanju raspada. Kamion od 7,5 tona registriran je u Mađarskoj, a po reklamnom logu na karoseriji pripadao je slovačkoj tvrtki za prodaju peradi. Vozač je pobjegao.

Libija je pronašla 82 tijela koje je mora izbacilo na obalu pošto je brod nakrcan izbjeglicama potonuo pokraj grada Zuvare, objavio je u petak dužnosnik tamošnjeg Crvenog polumjeseca. "Stotinjak ljudi još se smatra nestalima", rekao je Ibrahim al-Atuši, dodavši da ih je 198 spašeno. Brod je potonuo nakon isplovljavanja iz Zuvare, glavnog centra iz kojeg krijumčari šalju izbjeglice iz subsaharske Afrike prema Italiji. Na brodu je bilo oko 400 ljudi, a mnogi su ostali zatočeni u potpalublju kad je počeo tonuti.

Obje tragedije posljedica su najvećeg izbjegličkog vala od Drugog svjetskog rata. Deseci tisuća ljudi s Bliskog istoka bježe pred ratovima i siromaštvom i kreću se prema Europi. Talijanska obalna straža priopćila je da je 1430 ljudi spašeno u četvrtak u nekoliko operacija spašavanja pred libijskom obalom.

Talijanska policija uhitila je deset osoba osumnjičenih za višestruko ubojstvo i pomaganje u krijumčarenju migranata nakon što su tijela 52 migranta pronađena ovoga tjedna u brodu, a mađarska policija uhitila je tri Bugara i jednog Afganistanca nakon što je u napuštenom kamionu u Austriji otkriveno 71 truplo.

Austrijska policija sumnja da iza ove tragedije stoji bugarsko-mađarsko krijumčarska skupina. Jedan od trojice uhićenih je Bugarin libanonskog podrijetla, navodno vlasnik kamiona.

Policija u Palermu na Siciliji zadržala je osumnjičene osobe nakon što je brod švedske obalne straže u četvrtak doplovio s tijelima žrtava i stotinama preživjelih.

Europski čelnici su ovaj tjedan ocijenili da se EU pokazao neuspješnim u suočavanju s ljudskom agonijom na svojim granicama.

Tako Mađarska podiže ogradu na svoj granici sa Srbijom kako bi ograničila priljev migranata i izbjeglica na svoj teritorij, ali time, po ocjeni Međunarodne organizacije za migracije (IOM) samo pogoršava problem krijumčarenja ljudi.

"Naše stajalište o gradnji zida je da je to neizravno subvencioniranje krijumčara. Ako stvorite prepreku, oni će jednostavno naplaćivati ljudima koje prebacuju više da je prijeđu", rekao je glasnogovornik IOM-a Joel Millman na briefingu u Ženevi. "Imamo višedesetljetno iskustvo da to ne rješava problem", dodao je.

Mađarska gradi 3,5 metara visoku ogradu duž 175 kilometara duge granice sa Srbijom, uz objašnjenje da migranti i izbjeglice ugrožavaju europsku sigurnost, prosperitet i identitet.

IOM navodi da se između 1500 i 2000 ljudi nalazi svaki dan na putu kroz Grčku, Makedoniju i Srbiju do Mađarske, a postoji "realna mogućnost" da taj broj poraste na 3000 dnevno.

Grčka i Italija grcaju pod pritiskom izbjeglica i imigranta. Atena je priopćila da njezina infrastruktura nije dovoljna za valove izbjeglica koji dolaze u zemlju u jednoj od najgorih humanitarnih kriza.

Dok se bori s katastrofalnom gospodarskom krizom, Grčka je uvučena u novu krizu nakon masovnog dolaska izbjeglica, većinom Sirijaca koji bježe pred građanskim ratom.

"To nije samo grčka tragedija, to je europska kriza", rekao je ovoga tjedna Gauri van Gulik, zamjenik direktora Amnesty Internationala za Europu i središnju Aziju. "Događa se pred očima kratkovidnih europskih čelnika kojima je veći prioritet osigurati granice nego pomoći preživjelima sukoba", istaknuo je.

Jača protuimigrantsko raspoloženje

S rastom broja imigranata, raste i protuimigrantsko raspoloženje koje zadnjih dana najviše dolazi do izražaja u u Njemačkoj. Izbjeglički centri u toh zemlji meta su gotovo svakodnevnih napada.

Lokalne vlasti u Heidenauu zabranili su javne skupove od petka do ponedjeljka. U Heidenauu su se ovih dana sukobili njemačka policija i prosvjednici krajnje desnice koji su prosvjedovali protiv otvaranja izbjegličkog centra, izvijestile su mjesne vlasti.

Proteklog vikenda više stotina prosvjednika krajnje desnice, koji su se okupili na poziv neonacističke stranke NPD-a, sukobilo se s policijom. U srijedu je kancelarka Angela Merkel posjetila Heidenau gdje je izjavila da se u Njemačkoj "neće trpjeti sramotni napadi" krajnje desnice. Prije, tijekom i nakon njezina kratka istupa kancelarki su zviždali simpatizeri krajnje desnice koji su se pomiješali s prolaznicima.

Njemačka prima najviše migranata u Europi. Broj tražitelja azila u Njemačkoj ove bi se godine trebao učetverostručiti na 800.000, a gradovi koji su najviše izloženi tom pritisku već imaju velikih problema sa zbrinjavanjem migranata.