U većini država Europske unije školska godina sastoji se od najmanje 180 nastavnih dana, no čini se da nešto više traje u sjevernim krajevima, a nešto kraće u južnima

Učenici i nastavnici nemaju posvuda jednak broj neradnih dana niti su oni svuda jednako raspoređeni, pokazalo je novo izvješće organizacije koja prati obrazovanje EURYDICE.

Nastava najranije počinje u nordijskim zemljama, Nizozemskoj, Švicarskoj i Lihtenštajnu, negdje između sredine i kraja kolovoza, a najkasnije u južnoeuropskim državama kao što su Grčka, Italija, Malta i Portugal u kojima kreće tek u drugoj polovici rujna.

Školski praznici tijekom godine uglavnom su raspoređeni po godišnjim dobima kao jesenski, božićni i novogodišnji, zimski s karnevalom te proljetni, odnosno uskršnji. U nekim zemljama praznici se određuju na državnoj razini, dok se to u drugima uređuje fleksibilnije na regionalnim razinama ili čak po školama. U ovom potonjem slučaju država uglavnom određuje minimalan broj nastavnih dana, a škole mogu uređivati različite praznike, uključujući i one vjerske.

Važno je istaknuti da podaci kojima u svojim izvješćima barataju EURYDICE i Europska komisija dolaze od djelatnika našeg Ministarstva znanosti. U Europi najviše varira trajanje ljetnih praznika. Školska godina završava između kraja svibnja i sredine srpnja, no praznici ipak najčešće počinju sredinom lipnja.

Najkraće ljetne praznike u trajanju od šest tjedana imaju neki dijelovi Njemačke, Nizozemska, Velika Britanija, Švicarska i Lihtenštajn. Najdulji traju čak 13 tjedana u Litvi, Latviji, Italiji, Portugalu i Turskoj. Ljetni praznici uglavnom su kraći u zemljama koje imaju učestalije i dulje praznike u drugim dijelovima godine.

U mnogim europskim zemljama nastavnici imaju jednak broj dana godišnjih odmora kao i ostali zaposlenici - uglavnom najmanje 20 dana, a taj broj raste s radnim stažem i s drugim okolnostima kao što su broj djece i sl.

Prema objavljenim podacima hrvatski učenici i nastavnici nalaze se u europskom vrhu po broju slobodnih dana. Učenici bi u školskoj godini 2015./2016. trebali imati ukupno 180 dana nastave. Estonski ih moraju imati najmanje 175, švedski 178, a britanski između 185 i 190. Standardna finska školska godina traje 190 dana, a od nje se oduzimaju tri državna praznika ako padnu na radni dan. Tako će ova sljedeća trajati 189 dana. Škotska školska godina za učenike traje 190 dana, a za nastavnike pet dana duže.

U Hrvatskoj osnovne i srednje škole počinju i završavaju u isto vrijeme, osim za maturante. U školskoj godini 2015./2016. nastava počinje 7. rujna, a završava 13. lipnja 2016. O ovom drugom datumu još će se raspravljati tijekom 2016. godine; prema nekim informacijama to bi mogao biti i 10. lipnja. Zimski praznici trajat će od 24. prosinca do 8. siječnja, a proljetni od 21. do 25. ožujka. Za nastavnike školska godina počinje 21. kolovoza, a trebala bi završiti 4. srpnja 2016. godine.

Za usporedbu u Mađarskoj učenici imaju 181 obavezan dan nastave te još pet ili šest dana bez nastave koji su namijenjeni nekim obrazovnim svrhama. Učitelji trebaju iskoristiti zakonom regulirane godišnje odmore tijekom ljetnih praznika. Ako to nisu u mogućnosti, ostatak trebaju potrošiti tijekom jesenskih, zimskih ili proljetnih praznika. Ostali praznici tijekom kojih nema nastave, a ne koriste se kao godišnji odmor, smatraju se radnim danima, ali bez nastave.

U Finskoj, koja ima natprosječno mnogo nastavnih dana, škole su počele raditi između 10. i 18. kolovoza, a završit će 4. lipnja. Finci imaju i jesenske praznike, kao i većina europskih zemalja. No oni u Finskoj traju kraće - od dva do pet dana u listopadu. Zimski praznici im traju tjedan dana između 22. veljače i 11. ožujka, za Uskrs imaju četiri dana, dok im ljetni traju između 10 i 11 tjedana.

U Finskoj ne postoje strogi datumi početka i završetka rada nastavnika. Oni su regulirani kolektivnim ugovorima i ovise o godinama staža. U praksi praznici nastavnika podudaraju se s praznicima učenika, međutim nastavnici moraju odraditi određene dodatne obaveze planiranja, treninga, ispita i sl. Školska godina nastavnika uglavnom počinje nekoliko dana prije nego ona učenika.

U Sloveniji, koja ima obaveznu devetogodišnju osnovnu školu, nastava je počela 1. rujna, a završit će 24. lipnja, desetak dana kasnije nego kod nas. Slovenci također imaju jesenske praznike u trajanju od tjedan dana. Zimski im traju tjedan dana kao i proljetni. Od vjerskih imaju samo jedan praznik, onaj za Uskrs 28. ožujka. Nastavnici počinju raditi 10 do 15 dana prije učenika, a završavaju negdje do sredine srpnja. Zapravo slovenski učitelji imaju od 22 do 35 dana godišnjeg odmora u godini ovisno o stažu, ali i o obavezama koje im dodijeli ravnatelj.

U Srbiji je nastava je počela 1. rujna, a završit će 15. lipnja, osim za osmaše kojima će završiti 1. lipnja. U srednjim školama kraj nastave je za sve osim za maturante 22. lipnja. Srbi imaju jesenske praznike od 9. do 11. studenog, novogodišnje od 31. prosinca do 10 siječnja, zimske od 30 siječnja do 16. veljače, proljetne od 28. travnja do 3. svibnja i ljetne od 16. lipnja do 31. kolovoza.

Srbijanski nastavnici također imaju jednako godišnjih odmora koliko i svi drugi zaposlenici - najmanje 20 dana godišnje ovisno o godinama radnog staža. Oni obično školsku godinu započinju nekoliko tjedana prije učenika.

Obaveze i plaće hrvatskih nastavnika

Hrvatski nastavnici formalno bi također trebali imati jednako godišnjih odmora koliko i drugi radnici, no to se pravilo ne primjenjuje strogo u svim školama i posvuda jednako. Njima u praksi praznici počinju i završavaju kada i učenicima no s druge strane oni za 'slobodnih dana' nerijetko imaju dosta obaveza kao što su primjerice čuvanje učenika tijekom državne mature, ispitni popravni i razredni ispiti, sastanci aktiva, planiranje i pripremanje izvedbenih programa itd.

Jedan od glavnih razloga nezadovoljstva naših nastavnika posljednjih godina jest činjenica da im se plaće smanjuju ili stagniraju, dok im se obaveze povećavaju. 'Kada već imamo male plaće da barem zadržimo privilegije iz ranijih desetljeća - više neradnih dana i slobodnog vremena', primjedba je koja će se često moći čuti u osobnim razgovorima s nastavnicima.

No postavlja se pitanje je li ova tužaljka uistinu realna. Naime, kada se plaće hrvatskih nastavnika izraze relativno - u postocima BDP-a po glavi stanovnika (naš je, naravno, vrlo skroman), kako je to učinjeno u izvješću Europske komisije iz 2014. ispada da se mogu mjeriti s većinom kolega u razvijenim europskim zemljama te da uglavnom solidno nadilaze one iz tranzicijskih zemalja. Primjerice, hrvatske se kreću od minimalnih 82 do 140 posto, latvijske od 39 do 41 posto, poljske od 54 do 117 posto, a finske od 89 do 135 posto. Konačno njihove se obveze u razredu, prema dostupnim podacima,  uglavnom kreću negdje između 14 i 20 sati tjedno.