Najave
Predavanje "Teorija brojeva i kriptografija" Andreja Dujelle na sveučilištu
Sveučilište u Zadru i Zadar Developers Hub pozivaju vas na predavanje"Teorija brojeva i kriptografija", koje će održati akademik Andrej Dujella.
Predavanje organizira Sveučilište u Zadru, u petak 23.10.2015. u 18:00 u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu Sveučilišta u Zadru, na adresi Franje Tuđmana 24i.
Sažetak predavanja:
Ljudi su od davnina željeli sigurno komunicirati, ali bili su svjesni da njihove poruke često putuju nesigurnim komunikacijskim kanalima. Iako su se kroz stoljeća načini prenošenja poruka uvelike promijenili, osnovni problem je ostao isti, a to je kako onemogućiti onoga tko može nadzirati kanal, kojim se prenosi poruka, da dozna njezin sadržaj. Načinima rješavanja ovog problema bavi se znanstvena disciplina koja se naziva kriptografija.
Metode, koje su se najčešće tijekom povijesti koristile za šifriranje poruka, bile su zamjena (supstitucija) i premještanje (transpozicija) osnovnih elemenata teksta (slova, blokova slova, bitova). Kombinaciju ovih dviju metoda susrećemo i danas u modernijim simetričnim kriptosustavima. Asimetrični kriptosustavi ili kriptosustavi s javnim ključem pojavili su se tek 70-tih godina 20. stoljeća. Kod njih se za šifriranje koriste funkcije koje su "jednosmjerne" (one se računaju lako, ali njihov inverz vrlo teško). To znači da funkcija za šifriranje može biti javna, dok samo funkcija za dešifriranje mora biti tajna. U konstrukciji jednosmjernih funkcija koriste se "teški" matematički problemi, koji uglavnom potječu iz algoritamske teorije brojeva, kao što su faktorizacija velikih prirodnih brojeva, te logaritmiranje u nekim konačnim grupama.
U ovom predavanju, prikazat ćemo neke starinske i neke moderne metode za
šifriranje. Spomenut ćemo pojmove i algoritme iz teorije brojeva koji
su relevantni za realizaciju kriptosustava s javnim ključem.
O ovoj seriji znanstveno-popularnih predavanja:
Sveučilište u Zadru, u suradnji s zadarskim srednjim školama organizira
niz predavanja sa ciljem popularizacije područjima prirodnih i tehničkih
znanosti. Predavanja će izvoditi skupina znanstvenika porijeklom iz
Zadra koji su ostvarili uspješne znanstvene karijere u tim znanstvenim
područjima, a upoznati će nas sa svojim istraživanjima na jednostavan i
zanimljiv način.
Andrej Dujella - Životopis
Rođen je 21.5.1966. u Puli. Djetinjstvo je proveo u Žminju i Novigradu
Dalmatinskom. Osnovnu školu pohađao je u Novigradu (prvih 7 razreda) i
Zadru (O.Š. Stanovi, 8. razred). Pohađao je srednju školu „Juraj
Baraković" u Zadru. Kao učenik 4. razreda srednje škole sudjelovao je na
Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi u Pragu 1984. godine, te je
osvojio 3. nagradu.
Diplomirao je matematiku 1990., magistrirao 1993., a doktorirao 1996.,
sve na PMF - Matematičkom odjelu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je od 1990.
godine i zaposlen kao pripravnik-postdiplomand. Od 1993. godine radi na
istom Fakultetu kao asistent, od 1997. kao docent, od 2000. kao
izvanredni profesor, od 2004. kao redoviti profesor, a od 2009. kao
redoviti profesor u trajnom zvanju. Kao gostujući profesor držao je
predavanja na doktorskim studijima na Technische Universität Graz (2001.
godine), University of Debrecen (2007. godine) i Basque Center for
Applied Mathematics Bilbao (2011. godine). Bio je voditelj 13
doktorskih disertacija, 8 magistarskih i 174 diplomska rada.
Član je Hrvatskog matematičkog društva, American Mathematical Society,
The Fibonacci Association i International Association for Cryptologic
Research. Bio je voditelj više domaćih i bilateralnih znanstvenih
projekata s kolegama iz Austrije, Francuske i Mađarske. Glavni je
urednik znanstvenih časopisa „Glasnik matematički" i „Rad HAZU,
Matematičke znanosti".
Glavno područje znanstvenog rada mu je teorija brojeva, posebno
diofantske jednadžbe i eliptičke krivulje. Autor je 97 znanstvenih i 13
stručnih radova, te 3 knjige. Održao 46 priopćenja na međunarodnim
znanstvenim konferencijama.
Dobitnik je Nagrade Hrvatskog matematičkog društva mladom znanstveniku
za istaknuti znanstveni doprinos u matematici 2000. godine, Nagrade
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i
umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2003. godinu za područje
prirodnih znanosti i matematike, te Državne nagrade za znanost za 2006.
godinu. U svibnju 2012. godine izabran je za redovitog člana Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti. Od 1.1.2015. tajnik je Razreda za
matematičke, fizičke i kemijske znanosti te član Predsjedništva HAZU.
U ljeto 1995. godine, kao pripadnik 112. brigade Hrvatske vojske,
sudjelovao je u akciji Oluja. Oženjen je. Supruga mu se zove Valentina.
Imaju troje djece: Martu (rođena 1994.), Dominika (rođen 1999.) i Jelenu
(rođena 2001.).
Vezane vijesti
-
U petak, 13. prosinca, na dan Sv. Luce, u Koncertnoj dvorani braće Berse s početkom u 19 sati, adventsko pripovijedanje - "Ferali u noći- priče koje nose svjetlo".
-
U sklopu izvođenja radova tvrtke Euro projekt d.o.o. na izgradnji javnog sustava odvodnje od nedjelje, 15. prosinca 2024. godine započinje izvođenje radova na rekonstrukciji i dogradnji kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području gradskog naselja Vidikovac.
-
Pročitajte dnevni horoskop i doznajte što vam za današnji dan predkazuju zvijezde
-
Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena na Crkvenom kod kućnog broja 11.
Izdvojeno
-
Posljednje statistike razvoda opovrgavaju predrasude da su najstabilniji brakovi supružnika koji su proslavili srebrnu svadbu. Razlozi za tzv. "sijedi razvod" su brojni, stručnjaci navode najčešće sindrom praznog gnijezda.
-
Policijski službenici Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar proveli su kriminalističko istraživanje nad 26-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Neovlaštena proizvodnja i promet drogama.
-
Joško Čagalj Jole, omiljeni splitski pjevač poznat po energičnim nastupima i zaraznom veselju, ponovno će razveseliti Zadrane na Adventu.
-
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Zagrebu da Hrvatska želi da proces dijaloga između Kosova i Srbije dovede do normalizacije odnosa i međusobnog priznanja, no njegov kosovski kolega Albin Kurti je kazao da je za to potrebna "normalna Srbija", koja trenutno nije "demokratska".
Dodavanje novih komentara je onemogućeno.