Ni slovenska katolička crkva čini se nije sasvim jedinstvena u ocjeni jesu li izbjeglice koji tranzitiraju državom na putu prema sjeveru braća druge vjere i ljudi u nevolji kojima treba pomoći ili možda ipak prethodnica islamizacije Europe, o čemu svjedoči svojevrsna polemika koja se o tom pitanju razvila između biskupa Novog Mesta Andreja Glavana i biskupa Murske Sobote Petera Štumpfa.

Glavan je jedno vrijeme kao administrator Svete Stolice vodio i ljubljansku nadbiskupiju dok je mjesto nadbiskupa bilo prazno, a osim toga je i izabrani predsjednik Slovenske biskupske konferencije.

On je sredinom tjedna "u ime biskupske konferencije" u svojoj izjavi podržao slovensku vladu u njenoj namjeri da osigura humani odnos prema izbjeglicama i doprinese europskim naporima za okončanje izbjegličke krize, unatoč teškoćama, te na iskazivanje solidarnosti prema migrantima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost.
Glavan navodi kako treba zahvaliti svima, od policajaca do humanitarnih organizacija, koji Sloveniji pomažu u teškim trenucima suočavanja s izbjegličkim valom, da treba učiniti sve na državnoj i europskoj razini da ne dođe do humanitarne katastrofe, a posebno je pohvalio aktivnost Caritasa koji se angažirao u pomoći izbjeglicama, te ga pozvao da to i dalje čini.

No, nekoliko dana kasnije oglasio se posebnom izjavom biskup Štumpf koji vodi biskupiju na krajnjem sjeveroistoku države, na granici prema Mađarskoj, te svojim sasvim suprotnim ocjenama izazvao ocjene kako u okviru biskupske konferencije o izbjegličkoj krizi i odnosu prema migrantima postoje vrlo podijeljena mišljenja.

Štumpf u izjavi navodi kako je službenicima Caritasa na svom području dao nalog da "uravnoteže" ono što daju za izbjeglice s pomoći koju trebaju sami Slovenci "koji jedva spajaju kraj s krajem".
Uz to, on je iznio i nekoliko vrlo ekstremniih ocjena o migrantima kao potencijalnoj opasnosti za Europu i kršćanstvo.

"Karitativna pomoć kao otvaranje slobodnog prolaza prema Europi onima koji možda dolaze u Europu samo zato da bi uništili kršćanstvo ne bi bila akt milosrđa nego znak naivnosti", naveo je u svojoj izjavi među ostalim biskup Štumpf, dodavši da Europa i Slovenija za sadašnju izbjegličku krizu očito nemaju pravoga rješenja.

Štumpf navodi da je od svojih kolega u susjednoj Mađarskoj čuo da muslimanski izbjeglice znaju odbijati kruh ako je na njemu znak križa, te da namjerno uništavaju dokumente kako ne bi mogli biti identificirani, što je potencijalno opasno iz stanovišta europske sigurnosti jer se ne zna tko su ti ljudi koji u nju dolaze.

"Još ovog sam proljeća u biskupskom glasilu napisao da do islamizacije Europe može doći preko noći. Tada me nitko nije shvaćao ozbiljno, a sada se ta moja slutnja ispunjava", naveo je u izjavi biskup Štumpf.

On tvrdi da će u Sloveniji nakon što vrata za izbjeglice zatvori Njemačka ostati velik broj ljudi druge vjere i civilizacije koji će Slovencima, kako navodi, "nametati svoje vjerske običaje, pa i sasvim neprihvatljive životne navike".

Štumpf kaže da bi jedina eventualna korist za Sloveniju u tom slučaju možda bila reakcija kojom bi u autohtonom stanovništvu došlo do vjerske, moralne i tradicijske obnove, no da se boji kako bi za to bilo prekasno jer se više "ne bi imalo što obnavljati".