Dan je Zagrebačkog sveučilišta, a tim povodom održana je svečana sjednica Senata.

Najstarije hrvatsko sveučilište ove godine slavi 347 godina. Osnovano je prvo kao Akademija, da bi 1861. odlukom tadašnjeg Sabora, nastalo moderno sveučilište, koje je, doduše, kao takvo profunkcioniralo tek 13 godina poslije. O važnosti zagrebačkog sveučilišta govorio je resorni ministar Vedran Mornar.

"Ono predstavlja polovicu svega, polovicu budžeta, zannstvene produkcije, zaposlenih. To je jedan nukleus iz kojeg su ostala sveučilišta nastala. I ono ide dobriom putem i mi ćemo ga podržavati. Ponekad se čuju glasovi kao da smo na suprotnim stranama, kao da vlada i ministarstvo ne daju dovoljno za razvoj zannosti i obrazovanja, ali vjerojatno ništa nije dalje od istine," kazao je Mornar. Na svečanoj sjednici bio je i premijer Milanvić, koji se dotaknuo stare boljke visokoobrazovnog sustava.

"Ovo je javna institucija koja funkcionira kao korisnik državnog proračuna, međutim ona mora na tržište. To ne znači da će se naplaćivati visoko obrazovanje i biti dostupno samo bogatima, naprotiv. Ali ono mora na tržište i ljudi koje obrazuje zagrebačko i druga sveučilišta moraju na tržište jer takvo je gospodarstvo," poručio je Milanović. Od ukupnog broja zaposlenih, kojih je nešto manje od milijun i pol, na proračunu radi njih 260 tisuća, spomenuo je premijer, ističući da to i nije neka velika brojka. No da bi društvo prosperiralo, sveučilište bi se, dodao je, trebalo više okrenuti tržišnim potrebama.

"Dakle ne mogu svi biti pravnici, filozofi. To si je mogla priuštiti Norveška, barem je mogla u zadnjih trideset godina da svi u super bogatoj zemlji mogu studirati uglavnom društvene znanosti, a da inženjerstvo bude u drugom planu. To je političko pitanje, pitanje smjera zemlje, to je nešto što Hrvatskoj nedostaje i da treba platiti. To je pravac koji je zadatak politike da ga odredi. Politika može reći da nam treba milijun pravnika.Na kraju ispada da je sve politika ili umjetnost," objašnjava Milanović.