Istraživanje je provedeno na uzorku od 628 osoba s invaliditetom, a rezultate je u petak predstavio voditelj istraživanja dr. Marko Marinić.
Kao jedan od glavnih razloga zbog kojih kvaliteta života nije na primjerenoj razini, ispitanici u istraživanju ističu lošu provedbu zakona u praksi. Tek pet posto ispitanika smatra da se zakoni u praksi dobro provode.

U pitanju otvorenog tipa u kojemu su ispitanici mogli navesti do tri svoja najveća problema, najčešće je bilo spomenuto otežano funkcioniranje i nesamostalnost, manjak materijalnih prava i materijalni standard općenito, socijalni problemi, strah od budućnosti, neprilagođenost fizičkog i komunikacijskog okoliša i zapošljavanje.

Voditelj istraživanja dr. Marko Marinić istaknuo je kako je gotovo 47 posto ispitanika u proteklih godinu dana doživjelo neki oblik diskriminacije na osnovi invalidnosti, a kao diskriminaciji najizloženija skupina osoba s invaliditetom su osobe s gluhoćom.
Marinić je naglasio i kako je obiteljsko fizičko nasilje u svom životu doživjelo osam posto ispitanika, a verbalno nasilje doživjelo je njih 24 posto.

Fizičko ili verbalno nasilje izvan obitelji dožvjelo je 29 posto ispitanika pri čemu su se, najizloženijima nasilju i ovdje pokazale gluhe osobe.
Vezano za religiozne osjećaje osoba s invaliditetom najreligioznijima su se pokazale slijepe osobe, dok gluhe najmanje, a prosječna razina religioznosti je praktički jednaka razini religioznosti opće populacije Zagrepčana.

Rezultati istraživanja pokazali su i da je osjećaj sreće u životu i zadovoljstvo životom osoba s invaliditetom niže nego u općoj populaciji građana Zagreba, a posebice u kontekstu zadovoljstva zdravstvenim stanjem i osjećaju sigurnosti u budućnosti.

Ispitanici su najzadovoljniji odnosima s drugim ljudima, a premda su primanja po članu obitelji manja kod osoba s invaliditetom te imaju velikih problema čak i s podmirivanjem osnovnih životnih troškova, ipak iskazuju čak nešto veće zadovoljstvo životnim standardom od građana Zagreba općenito.

To emprijsko istraživanje provedeno je u drugoj polovici ove godine. Koristila se kombinacija fokus grupa i anketa. U fokus grupi sudjelovali su predstavnici udruga osoba s invaliditetom u Zagrebu - Društvo distrofičara Zagreb, Društvo invalida cerebralne i dječje paralize Zagreb, Društvo multiple skleroze grada Zagreba, Društvo tjelesnih invalida Zagreb, Savez gluhih i nagluhih Grada Zagreba, Spinalne ozljede Zagreb i Udruga slijepih Zagreb. Anketno ispitivanje provedeno je među članovima tih udruga te je ukupno ispitano 628 osoba s invaliditetom.
Najveći broj ispitanika - 71 posto je s najtežim stupnjem invaliditeta, odnosno procijenjen im je invaliditet od 81 do 100 posto.
Više od trećine ispitanika živi s invaliditetom još od rođenje. Potrebiti su tuđe pomoći, posebice osobe s tjelesnim invaliditetom, a pomažu im uglavnom članovi obitelji. Prosječna razina mjesečnih primanja po članu obitelji osobe s invaliditetom je značajno manja od prosječnih primanja obitelji opće populacije Zagrepčana, a dvije trećine ispitanika ima ili povremene ili stalne probleme s podmirivanjem osnovnih životnih troškova.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u Zagrebu živi 90.853 osobe s invaliditetom, što je oko 11,5 posto ukupnog stanovništva, rekla je pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Marinka Bakula-Anđelić.
Izvijestila je da su istraživanje naručili kako bi dobili inicijalni uvid u obilježja kvalitete života osoba s invaliditetom u Zagrebu, a što će im pomoći u izradi nove Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom. U istraživanju su dobili mnoštvo rezultata koji će biti prikazani u cjelovitom istraživačkom izvještaju.