Papa Franjo u utorak će označiti početak Svete godine, tridesete u vatikanskoj povijesti, koju će uz tradicionalan oprost posvetiti i milosrđu, dok istodobno grad Rim očekuje milijune hodočasnika u strahu od povećanog rizika islamističkih napada.

 

Godina milosrđa trajat će od 8. prosinca 2015. do 20. studenoga iduće godine. Sveta godina ili Jubilej posebno je vrijeme koje po tradiciji u Rim dovodi milijune vjernika po opći oprost za njihove grijehe.

Franjo, kojemu je milosrđe jedna od glavnih tema njegova papinstva, rekao je u srijedu da svijet, uključujući i Katoličku Crkvu, mora "spoznati da okrutnost i osuda nisu pravi put".
"Nekad je i sama Crkva pregruba, dolazi u iskušenje da slijedi prestrogu liniju, u iskušenje da ustraje samo na moralnim pravilima pa, kao posljedica toga, jako mnogo ljudi biva isključeno", kazao je Franjo u razgovoru za tjednik Credere.

Po pravilima petsto godina starog ceremonijala, Franjo će početi Svetu godinu otvaranjem Svetih vrata na Bazilici svetog Petra (prva vrata zdesna), što je čin koji hodočasnicima, grešnicima simbolično otvara put iskupljenja.

Nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Pontifikalnog vijeća za novu evangelizaciju, vatikanskog dikasterija koji je glavni organizator događanja, rekao je da očekuje 40 do 50 tisuća ljudi na svečanosti.
Godina milosrđa počinje 8. prosinca, na blagdan Bezgrešnog začeća Marijina i na pedesetu godišnjicu Drugog vatikanskog koncila.
Broj hodočasnika u utorak i u mjesecima koji slijede brine rimske vlasti jer dolaze nakon terorističkih napada u Parizu i američkih upozorenja da bi talijanski glavni grad i Trg svetog Petra mogli biti među idućim metama.

Takozvana Islamska država, koja je preuzela odgovornost za krvoproliće u Parizu, u jednoj je od svojih propagandnih poruka objavila da namjerava "osvojiti" Vatikan. U utorak je talijanska policija uhitila četvoricu islamista koji su navodno planirali napad na Papu.
Prije dva tjedna rimske su vlasti predstavile sigurnosni plan koji, među ostalim, predviđa 2000 policajaca i vojnika više na ulicama te više nadzornih kamera. Na ulazu u Vatikan postavljeni su novi 'rendgeni' za pregled ljudi, bit će proglašena zona zabrane letenja iznad Rima, a spreman je i radarski sustav za presretanje i rušenje dronova.

Postoje i logistički problemi jer je rimska infrastruktura loše pripremljena za masovne događaje. Sustav javnog prijevoza zloglasno je loš, a nema ni vremena niti novca da se to ispravi.
Gradonačelnik je smijenjen u listopadu pa Rim vodi privremeni upravitelj koji je od vlade dobio 200 milijuna eura za sitnije javne radove poput krpanja rupa na kolnicima i pločnicima.
Na rimsku sramotu, ti će javni radovi biti završeni koncem siječnja kada će Jubilej već biti u zamahu. Sreća je to što se, ne računajući Božić i Novu godinu, događaji koji bi mogli okupiti veliki broj ljudi ne očekuju prije veljače.

Rim bi se ipak mogao naći pod manjim pritiskom nego što se očekuje jer je Franjo, prvi neeuropski Papa u osam stoljeća, Jubilej pretvorio u manje rimocentričan događaj.
Prije otvaranja Svetih vrata u Rimu, već je otvorio jedna u katedrali u Banguiju za nedavna posjeta Srednjoafričkoj Republici, a naredio je i da se barem po jedna sveta vrata otvore u svakoj župi u svijetu, ponudivši tako vjernicima mogućnost da hodočaste mnogo bliže domu.

Također je objavio da će diljem svijeta poslati "misionare milosti" koji će moći dati oprost u njegovo ime, te je svim svećenicima, a ne samo biskupima, dopustio ispovijedanje teških grijeha poput pobačaja.