Blagdan je Svete Lucije. Dan je to koji se u narodnim običajima najviše povezuje sa sijanjem pšenice koja je simbol obnove života i plodnosti. Ako pšenica do Božića lijepo izraste znak je to, vjeruje se u narodu, da će iduća godina biti rodna i dobra.

 

Sveta Lucija inače je zaštitnica vida, slijepih, staklara, krojača i kovača, a umrla je kao mučenica u četvrtom stoljeću na Siciliji za vrijeme Dioklecijana. Uz nju se vežu i mnogi drugu danas manje poznati narodni običaji.

"Tako recimo prvi dio dana ujutro, drugi dio je bila sredina oko podneva, a navečer kakvo je vrijeme, je li bilo oborina, hladno, toplo, takav će taj mjesec biti, početak, sredina i svršetak," kazao je Barlek. Uz vrijeme, djevojke su pokušavale otkriti i za koga će se udati, ističe Barlek. Napisale bi na 11 papirić isto toliko imena mladića koji im se sviđaju, dok bi jedan papirić ostavile praznim. Potom su svaku noć jedan papirić bacale u vatru. Na Badnjak bi pogledale posljednji papirić a ime na njemu označavalo bi onog momka za kojeg će se udati. Ako bi listić bi oprazan to bi značilo da se djevojka iduće godine neće udati.

"Tako ima puno običaja. Jedan europski koji je došao sa sjevera jer taj da se netko obuko u bijelu osobu i išao od kuće do kuće i kroz prozor strašiti djecu. Onda se pričalo da sveta Luca ide, a ona kao da je nosila sreću i zdravlje, samo je na tanjuru imala oči koje je nažalost izgubila u životu," rekao je Barlek. Umjesto na Svetog Nikolu djeca u Slavoniji i Dalmaciji nekada su se darivala upravo na današnji dan.