Nagrada se dodjeljuje od 1987. godine, a naša znanstvenica prva je osoba iz Hrvatske nominirana za tu prestižnu nagradu.

Kako doznajemo u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, ova najviša hrvatska znanstvena i umjetnička institucija predložila je još krajem travnja ove godine priznatu stručnjakinju u regiji u području proizvodnje mlijeka i sigurnosti hrane na poziv Kennetha M. Quinna, predsjednika Zaklade koja dodjeljuje nagradu i bivšeg dobitnika.

U nominacijskim pismima koje su predsjedniku Zaklade koja dodjeljuje nagradu poslali akademici Ferdo Bašić, professor emeritus zagrebačkog Agronomskog fakulteta, te akademik Franjo Tomić, također professor emeritus na istom fakultetu, navodi se kako je kandidatkinja u svojoj dugogodišnjoj karijeri, osobito na području proizvodnje i očuvanja sira, značajno pridonijela obrazovanju i znanosti u području agronomije u ovom dijelu Europe te u zemljama u razvoju.

Kako navodi akademik Bašić u svojem pismu, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje je svojim nastavnim djelatnostima na Agronomskom fakultetu pridonijela podizanju svijesti o sigurnosti hrane koja je rezultirala i objavljivanjem sveučilišnog udžbenika ‘Sigurnost hrane od polja do stola’ koji sadrži sve relevantne informacije vezane za tu goruću temu u Europi proteklih desetak godina zbog nekoliko incidenata u rastućem agro-biznisu i industriji hrane kao što je, primjerice, bila pojava kravljeg ludila, svinjske i ptičje gripe. Udžbenik je, inače, dio obavezne literature za studente koji na Agronomskom fakultetu slušaju modul Sigurnost hrane.

Akademik Franjo Tomić je, pak, u svojem nominacijskom pismu istaknuo važnost znanstvenog rada Jasmine Havranek čije je stručno mišljenje pridonijelo znanstvenom razvoju Agronomskog fakulteta, ističući pritom kako je kandidatkinja članica Helsinki Group on Women and Science, organizacije koja okuplja znanstvenice, a u kojoj Havranek aktivno radi na globalnom priznanju statusa žena u znanosti i društvu.

 Kako ističu u HAZU-u, njezin je dugogodišnji znanstveni i nastavni rad bio usmjeren prema jednom cilju – smanjenju gladi kroz održivu proizvodnju mlijeka i preradu u autohtone proizvode, što vodi povećanju prihoda i unapređenju kvalitete života u ruralnim područjima. Na svom se profesionalnom putu bavila istraživanjem, obrazovanjem i praktičnom primjenom rezultata istraživanja u proizvodnji mlijeka u velikim mljekarama i malim farmama. Prva je osoba u Hrvatskoj koja je intenzivirala i unaprijedila započeta istraživanja proizvodnje autohtonih vrsta sireva i razvoja najučinkovitijeg načina proizvodnje mlijeka. Jedno od najvažnijih područja kojima se nominirana znanstvenica bavi je i kontinuirano osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, kroz dugogodišnji znanstveni i nastavni angažman, a posebno na mjestu ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Znanstveni interesi Jasmine Havranek, osim sigurnost hrane, sežu u područja tradicijskih mliječnih proizvoda Hrvatske, istraživanja senzorike, sirarske tehnologije te higijenske kvalitete kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, a kandidatkinja za prestižnu nagradu autorica je mnogobrojnih znanstvenih i stručnih projekata koja se znanstveno usavršavala u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Izraelu, Švicarskoj, Danskoj, Finskoj i Grčkoj.

Valja napomenuti da je kandidatura za ovo prestižno priznanje važeća tijekom razdoblja od tri godine. O dobitniku Svjetske nagrade za hranu odlučuje Odbor čiji je predsjednik Mankombu Sambasivan Swaminathan, prvi dobitnik nagrade. Poznat je kao pokretač 'Zelene revolucije' u Indiji, zahvaljujući tome što je inicirao sadnju visokoprinosnih usjeva u vrtovima siromašnih. Ostali članovi Odbora su anonimni zaslužni pojedinci, a sam predsjednik Zaklade nije jedan od njih nego ima savjetodavnu ulogu. Ovogodišnji je dobitnik Fazle Hasan Abed, socijalni radnik iz Bangladeša te osnivač i predsjednik BRAC-a, jedinstvene organizacije koju su mnogi okarakterizirali kao najučinkovitiju organizaciju koja se bori protiv siromaštva u svijetu.