U Hrvatsku je do kraja studenoga prošle godine ušlo više od 400.000 migranata koji su ubrzo nastavili put dalje prema Mađarskoj i Sloveniji, a vlasti su u 2015. odobrile azil za samo 32 ljudi, pokazuje godišnje izvješće Human Rights Watcha o ljudskim pravima u svijetu 2015.

 

Izvješće HRW-a "World Report 2016." daje pregled poštivanja ljudskih prava u više od 90 zemalja svijeta, od kraja 2014. do studenog 2015.

U Hrvatsku je, po izvješću HRW-a, do kraja studenog 2015. ušlo više od 441.931 migranata i tražitelja azila. Gotovo svi ostali su u zemlji vrlo kratko nastavivši put prema Mađarskoj (dok nije zatvorila granice) i Sloveniji.

Hrvatska se teško nosila s njihovim osnovnim potrebama, ocjenjuje HRW, podsjećajući da je povremeno zatvarala granične prijelaze sa Srbijom i ograničavala prelazak granice za neke nacionalnosti.

Azil je u Hrvatskoj od 2006., po podacima HRW-a, zatražilo manje od 5000 ljudi, a do srpnja 2015. samo je 165 ljudi odobren neki oblik zaštite.

U 2015. azil je u Hrvatskoj odobren samo 32 ljudi, ističe se u izvješću.

"Ljudi koji već dugo čekaju azil i izbjeglice suočeni su s poteškoćama u pristupu smještaju, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju. Djecu migrante bez pratnje i dalje se smješta u domove za djecu s problemima u ponašanju i prihvatilišta za odrasle, bez primjerenog skrbništva ili posebne zaštite", navodi HRW.

Iako je hrvatska vlada postigla određen napredak u zaštiti prava osoba s invaliditetom, HRW primjećuje da sustav skrbništva i dalje ne omogućuje oko 18.000 ljudi s invaliditetom da samostalno odlučuju o svojim životima.

Provedba plana o deinstitucionalizaciji iz 2011. sporo napreduje i ne obuhvaća osobe s invaliditetom u psihijatrijskim bolnicama i domovima za odgoj odraslih. Do rujna 2015., u Hrvatskoj je institucionalizirano bilo više od 7500 ljudi, navodi se u izvješću.

UN-ov Odbor za prava osoba s invaliditetom pozvao je u travnju hrvatsku vladu da osigura da hrvatski zakoni štite prava osoba s invaliditetom, podsjeća HRW.

Uz to, hrvatski sudovi moraju riješiti još više od 220 slučajeva za ratne zločine, dodaje.

Europski sud za ljudska prava presudio je u veljači da je Hrvatska prekršila pravo na pravedno suđenje jednog državljanina s dvojnim hrvatskim i srpskim državljanstvom osuđenim u odsutnosti za ratne zločine kojemu nije odobreno ponavljanje suđenja.

UN-ov Odbor za ljudska prava usvojio je u travnju zaključke o Hrvatskoj u kojima se izražava zabrinutost zbog diskriminacije i nasilja nad pripadnicima manjina, posebice Romima i Srbima.

Srbi kojima je oduzeto stanarsko pravo u ratu suočeni su i dalje s poteškoćama u korištenju vladina programa iz 2010. koji omogućuje kupnju nekretnine po cijenama povoljnijim od tržišnih.

Romi pak imaju posebnih poteškoća s pristupom osnovnim državnim uslugama, kao što su zdravstvena skrb, socijalna pomoć i primjeren smještaj. Njihova djeca de facto su segregirana u obrazovnom sustavu, ističe se HRW.