Bregunicu, jednu od najugroženijih vrsta ptica duž rijeke Drave u Hrvatskoj, eko-udruge su proglasile za hrvatsku pticu 2016. godine.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) i nevladine udruge Prirodoslovno društvo Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub, koje su proglasile bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine u priopćenju u srijedu ističu kako tom iznimno interesantnom pticom žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž Drave i pozvati na zaštitu i obnovu staništa za tog najmanjeg člana obitelji lastavica.

Bregunica živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. "Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar", istaknula je voditeljica projekata u WWF Adria Branka Španiček.

Veličine od oko 12 centimetara i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka.

Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 centimetara duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, primjerice komarcima. Jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, a naročito stoci.

Udruge ističu kako je bregunica jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50 posto hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90 posto.

Stručnjaci za ptice procjenjuju da je nacionalna populacija u 80.-tim godinama 20. stoljeća brojala više od 30.000 parova, dok se današnja nacionalna populacija procjenjuje na 5.000 do 8.000 parova. Na području Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvane Europske Amazone, u 2015. godini je zabilježeno manje od 4.000 parova.

Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa, prirodnih strmih obala rijeka, uglavnom zbog regulacije rijeka, primjerice zbog izgradnje obaloutvrda, kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

"Ako se negativni trend nastavi, bojimo se da ćemo u sljedećih nekoliko godina izgubiti tu pticu koja je nekad bila vrlo česta na Dravi", poručio je hrvatski stručnjak za bregunice iz udruge Prirodoslovno društvo Drava Ivan Darko Grlica, koji prati populaciju te vrste ptice više od 10 godina.