Stanje populacija riječnih ptica u zadnjih 10 godina donekle je stabilno, pokazuje analiza koju je WWF proveo u suradnji s Prirodoslovnim društvom Drava uoči Europskih dana promatranja ptica (EUROBIRDWATCH 2016) koje se obilježilo proteklog vikenda.  Analizom rezultata monitoringa riječnih vrsta ptica na Muri, Dravi i Dunavu potvrđen je međutim dugoročni trend opadanje broja ptica.

WWF, u suradnji s hrvatskim stručnjakom za ptice Ivanom Darkom Grlicom iz Prirodoslovnog društva Drava, provodi monitoring na tim rijekama od 2005. godine. Prati se 12 vrsta ptica: bregunica, piljak, pčelarica, vodomar, obična čigra, crvenokljuna čigra, mala čigra, kulik sljepčić, mala prutka, crna roda, veliki vranac i orao štekavac. Prikupljanjem podataka prati se stanje njihovih populacija i staništa, zahvaljujući čemu su organizacije u mogućnosti na vrijeme reagirati ukoliko iz nekog razloga dođe do njihova opadanja.

„WWF Adria želi podići svijest javnosti o populacijama ptica koje obitavaju na području rijeka Mure, Drave i Dunava. Posebno želimo obratiti pažnju na bregunicu, čiji broj parova je u opadanju i najugroženija je vrsta ptica na rijeci Dravi. Stoga je WWF u suradnji s nevladinim udrugama godinu 2016. proglasio godinom bregunice. Kako ova ptičica svoja gnijezda gradi na strmim i neobraslim riječnim obalama, najviše je ugrožava izgradnja obaloutvrda, pa je i naša poruka je da moramo očuvati prirodnu rijeku Dravu kako bi bregunice i dalje gnijezdile na strmim obalama Drave," rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adria.

Bregunica (Riparia riparia) je ugrožena vrsta i uvrštena je u Crvenu knjigu ptica Hrvatske pod osjetljive vrste (VU). Uzrok promjene u brojnosti ptica ili njihovih staništa je uglavnom djelovanje čovjeka. To može biti izgradnja hidroelektrane, obaloutvrde ili ekstenzivna poljoprivreda, tj. upotreba pesticida. Broj parova 80-tih godina prošlog stoljeća je procijenjen na 25.000-30.000, dok rezultati WWF-ovog monitoringa od 2005-2016 pokazuju da se broj parova bregunice smanjio sa 12.232 na 7.444 para, dakle za 40%. Najlošija situacija je bila 2015. godine kada je izbrojano samo 3.939 parova.

„Drava, kao i svaka prirodna nizinska rijeka meandrira, te svojim meandriranjem ruši obale i stvara nova potencijalna staništa za bregunice. No ukoliko ona zbog izgradnje obaloutvrda prestane meandrirati, ta staništa nestaju a bregunica nema više gdje gnijezditi. Drava je u prošlosti izgubila mnogo, no još uvijek ima znatan broj ptica najviše zahvaljujući njenoj sposobnosti  da u relativno kratkom roku stvori nova staništa (rukavce, plićake, mrtvaje, strme obale i sprudove) pogodna za razne vrste ptica. Naravno moramo je održati prirodnom i živom te smanjimo njenu regulaciju što je više moguće," upozorio je Darko Ivan Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava.

Iako se iz monitoringa može zaključiti da je situacija za većinu vrsta, uključujući pčelarice i vodomara, u zadnjem desetljeću stabilna, pogotovo u gornjem toku rijeke Drave, populacija nekih vrsta riječnih ptica je u opadanju. Dunav je izgubio najviše vrsta, dok je za Muru značajan svaki gubitak, jer u odnosu na Dravu i Dunav nije toliko bogata raznim vrstama ptica.

„Rijeka Drava jedna je od najbogatijih rijeka kad su u pitanju ptičje vrste pošto je velik dio njenog toka, pogotovo dio od Donje Dubrave do Osijeka, uglavnom još uvijek prirodan. WWF zagovara održivo upravljanje rijekama jer ćemo samo tako očuvati naše rijeke sa svim njihovim uslugama koje nam nude. Primjerice, jedna obitelj bregunica pojede i do 10.000 komaraca na dan, na radost lokalnog stanovništva," zaključila je Ivana Korn Varga iz WWF Adria.